Naslovnica
Upišite pojam ili ga odaberite među tagovima:
Ratni zločini, Dualizam, Muzej, Karolinzi, Rimski gradovi, Grčka mitologija, Feudalizam, Koncentracijski logor, Sparta, Holokaust, Geografska karta, Helenizam, Diktator, Geološka doba, Personalna unija, Faraon, Temperatura, Ban, Katakombe, Estuarij, Škrapa, Reljef, Termometar, Plima i oseka, Oceani, Morske struje, Računalo, Mitologija, Rimsko graditeljstvo, Anaerobni organizmi, Piramide, Demos, Špilja, Islam, Pučki tribuni, Globus, Barbari, Mora, Jezgra, Prosvjetiteljstvo,
Vrati me korak natragSretna škola - početna stranica
Prevlast Atene
 
Grčko-perzijski ratovi su najavili stoljeće atenske prevlasti u grčkim poslovima. Atena je bila neizazvan gospodar mora i također vodeća trgovačka sila, iako je Korint ostao njezinim ozbiljnim suparnikom. Vodeći državnik tog razdoblja bio je Periklo koji je iskoristio porez koji su plaćali članovi Delskog saveza za izgradnju Partenona i ostalih velikih spomenika klasične Atene. Do sredine 5. stoljeća Savez je preimenovan u Atensko Carstvo, simboliziravši prijenos zajedničke riznice s Dela na Partenon 454 p.n.e..

Bogatstvo Atene je privlačilo mnoge talentirane ljude iz svih dijelova Grčke, te je također stvorilo bogati besposleni sloj koji su postali pokrovitelji umjetnosti. Atenska država je podupirala i znanost i umjetnost, posebice arhitekturu. Atena je postala središtem grčke književnosti, filozofije i umjetnosti. Neka od najvećih imena zapadnjačke kulturne i intelektualne povijesti živjela su u Ateni tijekom toga razdoblja: dramatičari Eshil, Aristofan, Euripid i Sofoklo, filozofi Aristotel, Platon i Sokrat, povjesničari Herodot, Tukidid i Ksenofont, pjesnici Simonid i kipar Fidija. Grad je postao, po Periklovim riječima, "škola Helade".
 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Ostale grčke države u početku su prihvatile atensko vodstvo u nastavku rata protiv Perzijanaca, ali nakon pada konzervativnog političara Kimona 461., Atena je postala sve jače otvorena imperijalistička sila. Nakon grčke pobjede u bitki kod Eurimedonta 466., Perzijanci više nisu bili prijetnja, pa su neke države, poput Naksosa, pokušali istupiti iz saveza, ali su bili prisiljeni pokoriti se. Novi atenski vođe, Periklo i Efijalt, pustili su da se odnosi između Atene i Sparte pogoršaju, pa je 458 p.n.e.. izbio rat. Nakon nekoliko godina beskonačna rata potpisan je 30-godišnji mir između Delskog i Peloponeskog saveza (Sparta i njeni saveznici). To se podudarilo s pomorskom bitkom kod Salamine na Cipru, zadnjom bitkom između Grka i Perzijanaca, a nakon koje je zaključen Kalijin mir (450 p.n.e..) između Grka i Perzijanaca.
 
Sretna knjiga - Internet trgovina