Naslovnica
Upišite pojam ili ga odaberite među tagovima:
Feudalna davanja, Rimska vojska, Jugendstil ili (Art Nouveau, Secesija, Art deco), Metalno doba, Rimski gradovi, Jame, Prosvjetiteljstvo, Globus, Plebejci, Legija, Apostoli, Meridijani i paralele, Močvare, Crta (lenta) vremena, Mjesno i pojasno (zonsko) vrijeme, Komunizam, Rimsko carstvo, Religija, Geografska karta, Temperatura, Prvi svjetski rat, Mezopotamija, Morske struje, Mjerilo, Knjižnica, Kompas, Župan, županije, Dualizam, Pokrštavanje, Rimsko graditeljstvo, Katakombe, Sumračnica, Vjetar, Prozirnost, Moneri, Koncentracijski logor, Barbari, Reljef, Romantizam, Piramide,
Vrati me korak natragSretna škola - početna stranica
Proteini (bjelančevine)
Uz vodu, bjelančevine (proteini) su najvažnije tvari u tijelu. Od prvenstvenog su značenja za rast i razvoj svih tijelesnih tkiva. Glavni su izvor tvari za izgradnju mišića, krvi, kože, kose, noktiju i unutarnjih organa, uključujuči srce i mozak. Sastavni su dijelovi svake stanice koja čini osnovu života na Zemlji.

Građa bjelančevina

Bjelančevine su kemijske tvari koje upravljaju svim životnim procesima stanice, osim jednog - one se ne mogu same umnažati. Građene su od dvadesetak različitih aminokiselina, međusobno povezanih poput karika u lancu. Redoslijed i broj tih karika određuje specifične karakteristike svake bjelančevine. Aminokiseline u bjelančevinama mogu biti dvovrsne:
  • esencijalne aminokiseline koje se ne mogu samostalno obnavljati u organizmu, pa ih moramo uzimati putem hrane.
  • neesencijalne aminokiseline koje se mogu u organizmu stvoriti ili iz ugljikohidrata ili iz esencijalnih aminokiselina.
Ribosomi su "tvornice bjelančevina". U njima se povezuju karike (aminokiseline) u polipeptidski lanac molekule bjelančevine. Tako nastala bjelančevina preuzima namijenjenu joj zadaću izgradnje određenih struktura, katalizatora određenih metaboličkih procesa ili stvaratelja mehanokemijske energije potrebne, recimo, za pokretanje krila leptira.
 
Funkcija bjelančevina

Proteini, ovisno o svojoj građi, provode čitav niz različitih aktivnosti unutar organizma. Prva i osnovna zadaća proteina je njihova neophodnost u procesu rasta i razvoja. Za bilo koji dio našeg tijela koji prolazi kroz proces rasta ili regeneracije, stvaraju se nove tjelesne stanice, koje trebaju proteine za svoju izgradnju i uspostavljanje odgovarajuće funkcije. Ovisno o dobi i spolu potrebe za bjelančevinama se znatno mijenjaju.

Druga velika zadaća proteina je nadomještanje oštećenih i odumrlih stanica. Stanice koje trebaju uobičajeni nadomjestak jesu između ostalih: stanice krvi, bubrega, jetre, mišića, te naravno stanice kose, nokti, zubi i kosti.

Također, one su potrebne tijelu kako bi moglo stvoriti čitav niz enzima (molekule koje ubrzavaju biokemijske procese i zaslužne su za ovakav oblik života kakav mi poznajemo) i hormona (molekule koje omogućuju komunikaciju i usklađivanje biokemijskih procesa između različitih tkiva i organa) i protutijela (molekule koje su proizvod imunološkog sustava oragnizma i odgovorne su za obranu od stranih tvari, bakterija i virusa).

Proteini grade i veliki dio molekule hemoglobina - tvari koja prenosi kisik našim tijelom i omogućuje nam odvijanje procesa disanja u svim stanicama u kojima se taj ciklus odvija.

Bjelančevine u prehrani

Proteini ili bjelančevine nalaze se u raznim vrstama prehrambenih namirnica. Može se gotovo reći da su u većim ili manjim količinama zastupljeni u svoj hrani osim u rafiniranim šećerima i mastima. Hrana životinjskog podrijetla poput mesa, riba, jaja (bjelanjak), mlijeka, jogurta i sira dobar su izvor proteina u kvalitativnom i kvantitativnom smislu. Biljne bjelančevine nalaze se u mahunarkama i žitaricama, grahu, leći, pšenici, riži, kukuruzu, ječmu, zobi, raži, veću količinu bjelančevina ima soja. Osim što sadrže mnogo bjelančevina, te su namirnice izvor svih esencijalnih aminokiselina.
 
Struktura bjelančevina

Struktura bjelančevina je veoma složena i podijeljena je na nekoliko nivoa: primarna, sekundarna, tercijarna i kvartarna struktura.
 
PRIMARNA STRUKTURA
 
Primarna struktura proteina podrazumijeva redoslijed vezanja aminokiselina u peptidnom lancu.

primary structure = primarna struktura
common side = glavna strana
diSulfide bridge = disulfidni most

SEKUNDARNA STRUKTURA
 
Sekundarna struktura predstavnlja izgled proteinskog lanca u prostoru (npr alfa heliks). Za nju je odgovorna vodikova veza.
 
secondary structure = sekundarna struktura
alpha helix = alfa heliks
beta sheet = beta oblik
 
TERCIJARNA STRUKTURA
 
Kod mnogih bjelančevina dolazi do interakcija raznih funkcionalnih grupa u ostacima aminokiselina. To vodi do daljeg uvijanja, savijanja i zbijanja lanaca i takva trodimenzionalna struktura se zove tercijarna struktura. Zavisno od tercijarne strukture, proteini se dijele na fibrilarne i globularne. Fibrilarni proteini imaju vlaknastu strukturu i teško se otapaju u vodi. Globularni proteini imaju zbijenu strukturu loptastog oblika. Otapaju se u vodi i, zbog veličine molekula, formiraju koloide.

hydrophobic area = hidrofobno područje
tertiary structure = tercijarna struktura
bonds & bridges = veze i mostovi

KVARTARNA STRUKTURA
 
Udruživanjem više proteina u veće agregate nastaje proteinski kompleks koji predstavlja kvaternernu strukturu.
Sretna knjiga - Internet trgovina