Naslovnica
Upišite pojam ili ga odaberite među tagovima:
Imperijalizam, Špilja, Grčka mitologija, Piramide, Delta, Estuarij, Barbari, Kršćanstvo, Litosferne ploče, Meridijani i paralele, Feudalizam, Helenizam, Ledenjački reljef, Župan, županije, Zvijezde, Termometar, Plima i oseka, Rimski gradovi, Koncentracijski logor, Senior, vazal, Krški reljef, Oceani, Bura, Aerobni organizmi, Helenizam, Mjerilo, Konzul, Anaerobni organizmi, Drugi svjetski rat, Obitelj, Grčki gradovi, Kompas, Križarski ratovi, Ratni zločini, Vjetar, Kralj, Bizant, Feudalna davanja, Ekvator, Diktator,
Vrati me korak natragSretna škola - početna stranica
Ljeto
- Kakva divota! - usklikne Mara izbivši iz sjenovite šume na još uspavanu livadu prekrivenu jutarnjom plavkastom izmaglicom. S glave skine bijelu čipkastu koprenu i zavitla njome u nebeske visine. Prozračna tkanina dosegne putanju ptica pa se u luku spusti negdje na sredinu čistine. Istoga časa na nebu se zakotrlja Sunčev kolut. Nesta izmaglice. Probudi se livada raskošnih boja, zvukova i mirisa. Ipak, u svemu tom cvjetnom šarenilu bijelih ivančica bijaše najviše. 

Djevojka zatvori oči i potrči livadom raširenih ruku. I baš kada se činilo kako će poletjeti, iznenadna misao prisili je da sjedne u visoku travu. Mala zelena gušterica uspuza joj se duž duge haljine do ramena. 

- Moj je Ivan obećao doći kad na ovoj livadi procvjeta najviše ivančica - pomisli, gledajući prema nedalekom drvenom mostu koji zaškripi pod teretom putujuće konjske zaprege. Srce joj zatreperi slutnjom. Dohvati svoju koprenu i obavije ju oko glave, pa pohita kolima u susret. 

Ljepoliki neznanac zaustavi zapregu tik do tajanstvene spodobe što je naglo iz trave iskočila pred njega. Htjede je prekoriti, ali mu pozornost privuče gušterica na njezinu ramenu. Djevojka skine koprenu i umjesto pozdrava kimne glavom. 

Prepoznaše se istodobno, baš kad je Sunce zaplesalo u plaveti iznad njihovih glava. Mladić pruži ruku svoj vjerenici. Ponovno zaškripe drveni kotači, krenu kola vijugavim puteljkom podižući oblak prašine. 
 
Zažubori utihli potok ispod mosta. I dok su zujave pčele po bijelim cvjetnim čaškama s krila istresale zlatnu prašinu, livadom zaori pastireva pjesma:  
    
MRAMOR MOSTE
Mra-mor  mo-ste,  ne zi-baj se,
Dok ne pro-đem  pre-ko te-be
I na-po-jim tru-dne ko-nje.
I-šli je-su po dje-voj-ku.
Iz če-la joj Sun-ce si-ja,
-------------------------------
mra-mor mo-ste,  ne lju-ljaj se!
i za-gra-bim vo-de s te-be.
Od šta je-su tru-dni ko-nji?
Jel kak le-pa ta dje-voj-ka?
a iz li-ca mje-se-či-na.
(Oj dje-voj-ko, du-šo mo-ja,
oj dje-voj-ko du-šo mo-ja.)
 
IVANJE,  IVAN(J)DAN, SVETI IVAN, SVETI IVAN KRSTITELJ, SV. IVAN KUPAVAC - 24. lipnja, stari blagdan ljetnog suncostaja. Toga se dana vjenčavaju ženski i muški mitski lik (Mara i Ivan) što je, prema predaji, najvažniji preduvjet da se stoka plodi, a nasadi i usjevi dobro rode.  U kršćanstvu to je dan sv. Ivana, proroka, Kristova krstitelja, apostola. Vjeruje se da toga dana u podne Sunce poskoči tri puta, tj. da zapleše. Vile uvečer uoči Ivanja također plešu kola. Oko zapaljenih krjesova plesali su i ljudi, gdjekad se međusobno polijevajući vodom. Preskakivali su vatru i žeravicu da bi se zaštitili od zla, pjevali ivanjske pjesme, objavljivali vjenčanja, brali ivančice. Od ivančica su pleli vijence kojima su kitili sebe i svoju okolinu.

Ivančica, kresovalj(k)i,  kri(je)snica, lad(ek)arica, ladajnki, tijolkalica - povorke od 4 do 8 dotjeranih djevojčica, ovjenčanih cvjetnim vijencima, s jednim dječakom ili više njih u ulozi zaštitnika, najavljivača i skupljača darova. Pred svakom seoskom kućom ta bi skupina “ladovala” - pjevala lad(ek)arske pjesme/tijolkarice, a katkad i plesala.
kolumnist:
Maja Matković
Mama Maja mirotvorac
Sretna knjiga - Internet trgovina