 |
|
 |
|
|
| Upišite pojam ili ga odaberite među tagovima: |
|
| |
|
|
Plebejci, Pad zapadnog rimskog carstva, Zvijezde, Aerobni organizmi, Kora, Ustav, Datumska granica, Klasicizam, Vjetar, Rimski gradovi, Romanika, Perzija, Kompas, Barbari, Senat, Globus, Mora, Romantizam, Helenizam, Civilizacija, Bizant, Provincija, Jugendstil ili (Art Nouveau, Secesija, Art deco), Klif, Helenizam, Unitarijanizam, Ledenjački reljef, Demos, Meridijani i paralele, Plašt, Plima i oseka, Povijesni izvori, Republikanizam, Špilja, Svemir, Kralj, Sige, Bura, Barbari, Polja u kršu,
|
|
|
|
|
|
|
|
 |
|
|
| Božićni dani |
|
BADNJAK
Badnjak - dan uoči Božića. Ime tog blagdana dolazi od opće imenice badanjak, koja znači veće drvo što gori na ognjištu i uz koje se bdije. To je najrasprostranjenije ime za taj dan u Hrvata (sjeverni Jadran, Podravina, Slavonija, Bačka, Gradišće u Austriji). Pojavljuje selu više oblika:
Bolnjak - Vrgada
Badnjik - kod Ozlja
Badnji dan - na južnom Jadranu
Bodinji don - Hvar
Vilija Božja - Istra. Ime je nastalo od latinske riječi vigilija, koja znači 'bdijenje.
Kako se toga dana posti odnosno trpi post, nastala su i ova imena:
Sveti post- u Međimurju kod Čakovca
Trpidan - Hrvati u Rumunjskoj
Osim toga:
Adam i Eva - neki dijelovi Slavonije
BOŽIĆ
Najprošireniji je hrvatski naziv za taj najveći kršćanski blagdan - Božić, što je po postanku umanjenica od riječi bog, dakle božić mali bog. Od različitih oblika u raznim narječjima zanimljiv je množinski Božići (Dugi otok, Gradišće): Božić se, naime slavi više dana. (Slično je u njemačkom jeziku. Množinski oblik Weihnachten - znači doslovno 'blagi dani').
Druga imena za Božić (uglavnom na srednjem Jadranu) polaze od imenice porođenje, odnosno češće od njezine dijalekatne inačice porojenje. Rjeđe je ime sama riječ, a češće je uz nju neki atribut:
Porojenje - Vis, Drvenik
Sveto porođenje - Klobuk
Sveto porojenje -Vinišća kod Trogira
Porojenje Božje
Porođenje Isukrstovo - Prvić kod Šibenika
Porojenje Gospodinovo - Vis
Mijo Lončarić
|
|
 |
|
|
|
|
|
|
|
|
