Naslovnica
Upišite pojam ili ga odaberite među tagovima:
Klif, Katakombe, Sige, Klasicizam, Polovi, Temperatura, Olimpijske igre, Bizant, Salinitet, Predromanika, Seoba naroda, Krapinski pračovjek, Termometar, Ban, Riječni (fluvijalni) reljef, Reljef, Jugendstil ili (Art Nouveau, Secesija, Art deco), Vrijeme, Faraon, Zakonik, Mora, Estuarij, Moneri, Grčka mitologija, Prosvjetiteljstvo, Jugo, Barbari, Romanika, Mezopotamija, Ustav, Senat, Dualizam, Religija, Apostoli, Atmosfera (zračni omotač), Benediktinci, Stanica, Unitarijanizam, Provincija, Filipike,
Vrati me korak natragSretna škola - početna stranica
Promjena klime
 
IZMJENA KLIMA

Kako smo rekli, klimatologija je dugoročna studija. Da li se klime mijenjaju? Da. Klime mogu biti imati velike dugoročne promjene, ali i kratkoročne promjene. Ako uzmemo kišne šume kao primjer, pogledajmo godišnje temperature. One variraju na poseban način. Ako posječemo svo drveće u šumi, temperatura će rasti. Kako je malo vjerojatno da će šuma izrasti prije nego prođu stotine godina, doći će do dugoročnih klimatskih promjena.
 
Može doći i do kratkoročnih klimatskih promjena, kako što smo imali prilike vidjeti na primjeru El Niño. El Niño se događa svakih nekoliko godina i povećava razinu padalina tijekom zime na zapadnoj obali Sjeverne Amerike. Ovaj fenomen nije specifičan dio određene vrste klime, već je to lokalizirana varijacija klime.
Fizikalne su značajke atmosfere određene nizom veličina među kojima su promijenjive, dok su druge relativno stabilne, tj. sporo se mijenjaju (u usporedbi s prosječnim ljudskim životnim vijekom). Veličine koje utječu na klimu određenog prostora dijele se na: klimatske elemente i klimatske modifikatore.
Klimatski elementi stalno se mijenjaju pod utjecajem klimatskih faktora pa se ovi posljednji nazivaju i modifikatori. Niti jedan dio Zemljine površine nema istovjetne klimatske faktore jer klima pojedinih područja Zemljine površine nije određena samo općom cirkulacijom atmosfere. Primjerice, ako je radijacija nad određenom površinom istog intenziteta klimatski elementi će ovisiti o brojnim značajkama te površine (mineraloški sastav stijena, nagib padine, biljni pokrov, vodena površina, ekspozicija padina i dr.). Konkretno, što je kut upada Sunčevih zraka veći to je i intenzitet Sunčeve radijacije veći.
Pojedini se klimatski elementi mogu mijenjati periodično i neperiodično, pa su takve i promjene vremena. Periodične promjene klimatskih elemenata jesu promjene s razmjerno pravilnom izmjenom vrijednosti tijekom određenog razdoblja npr. tijekom dana ili godine. Klimatski elementi imaju tako relativno pravilni dnevni i godišnji hod vrijednosti.
Neperiodične promjene klimatskih elemenata nisu pravilne. Prosječni dnevni i godišnji hod mogu se znatno izmijeniti poradi naglih smjena zračnih masa, prolaska fronta te pojavom ciklonalnih i anticiklonalnih poremećaja te drugih poremećaja i nepogoda). Neperiodične su promjene osobito česte u umjerenim geografskim širinama, pa je u tom dijelu Zemljine površine u kojem se nalazi najveća koncentracija naseljenosti i društveno-gospodarskih aktivnosti, od posebne važnosti točno prognoziranje vremena (sinoptička meteorologija).
Klimatski su elementi promjenjivi, dok su klimatski faktori (relativno) stabilni.
Klimatski su elementi slijedeći:
  1. radijacija (dugovalna i kratkovalna)
  2. temperatura zraka i površine Zemlje
  3. tlak zraka
  4. smjer i brzina vjetra
  5. vlaga zraka i evaporacija (isparavanje)
  6. naoblaka i trajanje sijanja Sunca
  7. padaline
  8. snježni pokrivač
Kombinacijom navedenih klimatskih elemenata mogu se dobiti novi klimatski elementi.
 
Klimatski modifikatori
Klimatski faktori (modifikatori) jesu geografske (terestričke) i kozmičke prirode. Najvažniji su sljedeći klimatski faktori:
  1. rotacija Zemlje
  2. revolucija Zemlje
  3. geografska širina
  4. atmosfera
  5. raspodjela kopna i mora na Zemlji
  6. reljef: nadmorska visina, nagib padina, ekspozicija padina
  7. udaljenost od mora (maritimnost i kontinentalnost)
  8. morske struje (tople i hladne)
  9. vrste tla
  10. biljni pokrov
  11. jezera
  12. čovjek (složeni antropogeni utjecaji)
Kada ne bi postojali brojni terestrički klimatski modifikatori, već samo kozmički, tj. astronomsko-geografski (rotacija i revolucija Zemlje, geografska širina), tj. kada bi površina Zemlje bila homogena, klima bi ovisila isključivo o kutu upada Sunčevih zraka. Takva klima bila bi matematička ili solarna (Sol, -is = Sunce). Takvom su klimu Zemlje smatrali stari Grci, a otud i sam pojam klíma od grčke riječi klínō (nagnuti, od kuta upada Sunčevih zraka). Prema tom hipotetskom modelu bilo bi moguće izračunati i predvidjeti vrijednosti pojedinih klimatskih elemenata, a to znači da bi se mogle izrađivati dugoročne vremenske prognoze, ali i utvrditi klimu prošlih razdoblja.
Na mehanizam atmosferskih procesa utječu brojni klimatski modifikatori pa je on kompleksan i velikim dijelom nepredvidljiv. Postoje znatne regionalne razlike, bez obzira na geografsku širinu, gotovo svaki cm2 Zemljine površine ima svoju klimu. Stvarna se klima Zemlje stoga naziva realna ili terestrička (terra, -ae, = Zemlja).
Što je dio površine Zemlje manji to klima tog prostora više odstupa od hipotetskog modela solarne klime.

Klimatologija
se bavi pročavanjem klima. Možda ste također čuli i za meteorologiju. Postoji li razlika? Da. Meteorolozi  se usmjeravaju na predviđanje vremena. Oni promatraju nekoliko osnovnih atmosferskih međudjelovanja i nadaju se da će predvidjeti vrijeme u nekoliko narednih dana. Klimatolozi imaju puno širi pogled na cijelu ideju klime i vremena. Oni promatraju kako dolazi do stvaranja klima te što one čine okolišu. To je dugoročna studija geografskog svijeta.
Klimatologija je znanost o klimi. Predmet joj je proučavanje značajki klima raznih dijelova svijeta, njihova klasifikacija i rasprostranjenost. Klimatologija se dijeli na:
  1. opću (fizičku) klimatologiju i
  2. klimatografiju.
Opća klimatologija proučava fizičke osnove klime kao prosječnog stanja atmosfere. Klimatografija je prikaz klima pojedinih regija ili meteoroloških postaja. Suvremena klimatologija je kompleksna znanost jer osim pojedinačnih klimatskih elemenata istražuje i njihove međusobne odnose kako bi se došlo do što pouzdanijih podataka.
Kako je klima osim u prostoru promjenljiva i u vremenu, unutar klimatologije razvila se i paleoklimatologija koja proučava klimu prošlosti.
 
 
Sretna knjiga - Internet trgovina