Naslovnica
Upišite pojam ili ga odaberite među tagovima:
Barbari, Knjižnica, Sumračnica, Kolonizacija, Kora, Legenda, Plašt, Rimska vojska, Arapska kultura, Mjesec, Heleni (Grci), Inkvizicija, Genocid, Kršćanski simboli, Ledenjački reljef, Rimska republika, Atmosfera (zračni omotač), Zakonik, Grčka mitologija, Perzija, Proročište, Pismo, Hramovi, Polja u kršu, Pučki tribuni, Ban, Jugo, Krapinski pračovjek, Povijesni izvori, Oceani, Ratni zločini, Salinitet, Mora, Močvare, Senior, vazal, Demos, Konzul, Religija, Aerobni organizmi, Republika,
Vrati me korak natragSretna škola - početna stranica
Teren
Pojam terena
 
Teren ili zemljište je određeni dio zemljine površine sa reljefom, prirodnim i umjetnim objektima koji se na tom dijelu zemljišta nalaze. Reljef je zbroj svih prirodnih uzvišenja, udubljenja i ravnina, a svi ostali objekti su terenski objekti. Reljefni oblici i terenski objekti predstavljaju dvije osnovne skupine topografskih elemenata. Topografske elemente dijelimo na prirodne (nisu nastali utjecajem čovjeka) i umjetni (nastali utjecajem čovjeka). Reljefni oblici mogu biti uzdignuti, zaravljeni i udubljeni.
 

Kod uzdignutih oblika razlikujemo: tjeme, vrh, ivica, padina i podnožje. Tjeme je gornji dio uzvišenja, a može biti šiljato, zaobljeno i ravno. Najviša točka tjemena zove se vrh. Linija po kojoj tjeme prelazi u padinu naziva se ivica, (često nejasno izraženo). Padine ili strane su bočne površine uzvišenja između ivice i podnožja. Mogu biti ravne, ispupčene, izdubljene i stepenaste, a po nagibu blage, strme i vrletne. Podnožje je linija od koje se uzvišenje uzdiže i izdvaja od okolnog zemljišta. Prema veličini, obliku tjemena, izgledu i nagibu padina uzvišenja se nazivaju: brežuljak, brijeg, brdo i planina.
 
Zaravnjeni oblici su:  visoravan, ravan, krško polje. Udubljenja su oni oblici u reljefu zemljišta koji su primjetno niži od svoje neposredne okoline. Prema općem izgledu i veličini udubljenja se nazivaju: vododerina, jaruga, udolje, dolina i kotlina.

Karakteristike terena
 
Preglednost terena je mogućnost opažanja topografskih orjentira, a zavisi od vrste i osobine umjetnih i prirodnih smetnji koje nam zatvaraju vidno polje. Razlikujemo pregledan, polupregledan i nepregledan teren. Na preglednost terena najviše utječu uzvišenja i raslinje.
 
Prohodnost terena je stupanj dostupnosti i mogućnosti što lakšeg kretanja po njemu. Na prohodnost utječe razvijenost i kvaliteta puteva i drugih saobračajnica. U nenaseljenom dijelu prohodnost zavisi od reljefa terena, sastava tla, raslinja, površinskih voda, klimatskih i trenutnih vremenskih prilika.
 
Reljef terena je površina zemlje koja se razvija u prožimanju i suprostavljanju unutarnjih i vanjskih procesa koji ga preoblikuju. Unutrašnji procesi preoblikuju reljef tektonskim pomicanjem i tako stvaraju visinske razlike. vanjski procesi su rezultat toplotnog utjecaja Sunca, gravitacijskih sila Zemlje, Mjeseca i Sunca, djelovanja zračnih i vodenih tokova, mehaničkih i kemijskih činilaca. Reljef terena utječe na prohodnost svojim strminama i visinskim razlikama.
 
Tlo se dijeli na dva vida i to kamenito i zemljano (glinovito, ilovačasto, pjeskovito i šljunkovito). Od tipova zemljanog tla najčešća su crnica (črnozem), pepeljuša (podzol), crvenica, crljenica (smonica) i prapor (les, gajnjača). Vrsta tla ovisi od geološkom oblikovanja reljefa i vremenskih prilika. Prohodnost otežava močvarno i blatno tlo.
 
Raslinje (obraslost terena) je stalno i povremeno. Stalno raslinje čine šume, makija, žbunje, voćnjaci i vinogradi, dok povremeno raslinje čini ratarsko raslinje. Prohodnost otežava jače obraslo raslinje (gusto).
 
Površinske vode se dijele na stajačice (mora, jezera, močvare) i tekućice (rijeke, potoci, kanali). Prohodnost ovisi o veličini i dubini vodene prepreke, te brzini protoka tekućice.
 
Vremenske prilike i klima su značajan činilac pri kreanju po terenu. Pod neugodne vremenske prilike spadaju kiša, snijeg, mraz, tuča (grad) i sl. One uzrokuju raskvašenost zemljišta ili snježni pokrivač što otežava kretanje.
Sretna knjiga - Internet trgovina