Pustinja Blaca, nekada slavna glagoljaška pustinja, a kasnije zvjezdarnica, nalazi se na istočnom obronku doline na južnoj strani otoka Brača, između Bola i Milne.  Ime je vjerojatno nastalo zbog blata što ga čini povremena riječica za jakih kiša. Spominje se od 1305 g. Pustinja Blaca nosi u sebi veliku spomeničku vrijednost. Njezin je začetak bila kamenjem pregrađena špilja - prvo sklonište poljičkih pustinjaka.

 

 

 

Poljički glagoljaši bježe na Brač pod navalom Turaka, gdje im brački knez dopušta da se nasele. Osnivaju redovničku zadrugu i počinju obrađivati darovanu zemlju. G. 1570. dobivaju dozvolu za gradnju samostana i crkve. Cijelo vrijeme povećavaju svoje posjede.

 

 

Vrijedni i pobožni pustinjaci dozidavali su uz hrid, kao uza zaklon, neugledne prizemnice vrlo različitih oblika i različitih namjena: od slikovitih kuhinja, krušnih peći, nakapnica, podruma i drugih pomoćnih prostorija za sebe i svoje težake do, u doba većeg blagostanja, raskošnih višekatnica sa slikovitim balkonima, popločanim krovovima koji su poput zidova s vremenom dobivali patinastu boju špilje.

 

 

Posebno je vrijedno njihovo bavljenje astronomijom u svijetski poznatoj zvjezdarnici pa bogata zbirka starinskog oružja, mnoštvo raznolikih starinskih satova, izuzetno bogata knjižnica s mnogo neproučenih rukopisa pisanih hrvatskom ćirilicom - poljičicom.

 

Smrću posljednjeg  svećenika, don  Nikole Miličevića ova se pustinja hrvatskih glagoljaša ugasila. Odlukom Međunarodne astronomske unije od 2005. godine, dva su asteroida, otkrivena sa Zvjezdarnice Višnjan, dobila imena (10241) Nikola Milicevic i (10645) Brac u spomen i na čast ovom iznimnomu mjestu.