Naslovnica
Upišite pojam ili ga odaberite među tagovima:
Anaerobni organizmi, Civilizacija, Padaline, Konzul, Oceani, Stanica, Socijalizam, Pokrštavanje, Katakombe, Datumska granica, Demos, Senior, vazal, Muzej, Barbari, Republikanizam, Prvi svjetski rat, Hramovi, Kralj, Geološka doba, Genocid, Pučki tribuni, Prozirnost, Mjesec, Republika, Građa zemlje, Metalno doba, Grčki gradovi, Škrapa, Križarski ratovi, Sila teža, Jugo, Gotika, Atena, Perzija, Obalni reljef, Litosferne ploče, Grčka mitologija, Tlak zraka, Rimsko graditeljstvo, Mjesno i pojasno (zonsko) vrijeme,
Vrati me korak natragSretna škola - početna stranica
Termička jednadžba stanja homogenog sustava
Veličine stanja su međusobno povezane, a matematička forma te veze naziva se jednadžba stanja:

F(X1, X2, X3, ..., Xn, ..., X2) = 0  implicitna jednadžba stanja
 
Kako su materije različito građene to proizlazi da svaka od njih ima svoju jednadžbu stanja - tj. ne postoji "univerzalna" jednadžba stanja, koja bi imala identičan oblik (do konstanti!) za sve materije.

Ako se neka fizikalna (elektromagnetska) i kemijska svojstva materije, koja proizlaze iz njene molekularne građe, uzmu kao karakteristične konstante (C1, C2, ...), tada se može napisati jednostavnija jednadžba stanja koja ima sličan oblik (po Xi) za sve materije; razlika je samo u vrijednostima konstanti:

f* (X1, X2, X3, ..., Xn, ..., C1, C2, ..., Cn) = 0     
                                                 
Daljnje pojednostavljenje postiže se ako uzmemo da su molekularna svojstva zanemariva, tj.  (C1, C2, ..., Cn) = 0, uključivo i ona vezana uz agregatno stanje.
 
Konačno, ako su neka svojstva međusobno zavisna, npr. X3 =X3 (X1, X2), X4 =X4 (X1, X2), ... itd., tada je oblik jednadžbe stanja još jednostavniji.
 
Homogene izotropne tvari imaju najednostavniji oblik jednadžbe stanja, jer je dovoljno poznavati dvije veličine stanja, npr. X1 i X2. Tada vrijedi: X3 =X3 (X1, X2), X4 =X4 (X1, X2) itd., pa jednadžbu stanja u implicitnom obliku glasi:

f3 (X1, X2, X3) = 0, ili f4(X1, X2, X4) = 0 itd...     
 
Za homogene smjese nužno je znati još i sastav zi komponenti u mješavini: X3 =X3 (X1, X2, zi) itd., pa imamo implicitnu jednadžbu stanja:
 
f3* (X1, X2, X3, Zi) = 0  itd..  
 
Izbor dvije nezavisne veličine stanja, X1, X2, pomoću kojih se mogu izraziti sve ostale, nije propisan  nikakvim fizikalnim zakonom. Stoga je logično da se odaberu one veličine koje su dostupne mjerenju. Masu m i volumen V možemo lako mjeriti, ali se samo njihova kombinacija u obliku specifičnog volumena v = V/m ili gustoće D = m/V može smatrati pravom veličinom stanja. Kada se govori o stanju homogene tvari, tada je je stanje 1 kg ili 1 m3 te tvari isto kao i stanje bilo kojeg dijela mase, ili volumena promatrane tvari.

Relativno lako mogu se mjeriti još samo tlak (p) i temperatura (T), pa je to razlogom što se te veličine često koriste kao nezavisne veličine stanja. Jednadžbe stanja homogenih tvari imaju oblik funkcijskih veza:
f (T,p,v) = 0, termička jednadžba stanja
 
Uvjeti koje smo pretpostavili ne uzimaju u obzir agregatno stanje i karakteristična svojstva koja proizlaze iz molekularne građe tvari. Stoga jednadžba može vrijediti samo za teorijski zamišljenu idealnu tvar, koja je u termodinamici poznata pod nazivom idealni plin. Zamišlja se da molekule imaju masu bez volumena, a sudari s okolnim realnim tvarima su elastični. Model idealnog plina koristi se radi ekstremne jednostavnosti pronalaženja korisnih termodinamičkih relacija (između makroskopskih svojstava) koje čine univerzalnu teoriju, neovisnu o molekularnoj strukturi. Korekcija za ponašanje realnih tvari moraju se odrediti eksperimentalno za svaki konkretan slučaj.

Mnogi realni plinovi ponašaju se kao idealni, kada se nalaze u uvjetima relativno niskih tlakova i ne previsokih temperatura.
Sretna knjiga - Internet trgovina