Naslovnica
Upišite pojam ili ga odaberite među tagovima:
Križarski ratovi, Kompas, Rimsko graditeljstvo, Ponikve, Jame, Vrijeme, Vjetar, Zvijezde, Perzija, Močvare, Rimsko carstvo, Crta (lenta) vremena, Stanica, Feudalna davanja, Sige, Mezopotamija, Anaerobni organizmi, Dualizam, Piramide, Karolinzi, Plemić, Diktator, Meridijani i paralele, Koncentracijski logor, Mjerilo, Pučki tribuni, Krapinski pračovjek, Bratovštine, Unitarijanizam, Kršćanstvo, Ban, Zakonik, Seoba naroda, Litosferne ploče, Eolski reljef, Ustav, Glagoljaštvo, Mjesno i pojasno (zonsko) vrijeme, Grčki gradovi, Totalitarizam,
Vrati me korak natragSretna škola - početna stranica
Masa i količina
Materija ima sljedeća svojstva: zauzima prostor (volumen, V), posjeduje svojstvo inercije koje je povezano s masom m i podložna je utjecaju gravitacije, tj. ima težinu, mg.

Kako su volumen i masa svojstva tvari to su i gustoća p=m/V, kg/m3, i specifični volumen v=V/m, m3/kg, također svojstva tvari.

Materiju opisujemo na dva načina, s pojmom mase ili količine. Masu označavamo s m, a osnovna jedinica u SI sustavu je 1 kg. Oznaka za količinu je N, a osnovna jedinica je 1 kmol. Kod otvorenih sustava s protokom materije primjenjuje se pojam protočne mase m(kg/s) i protočne količine N (kmol/s).
 
Osnovna jedinica mase je jedan kilogram (1 kg), određen na međunarodnoj Generalnoj konferenciji za utege i mjere 1901. godine. Pramjera jednog kilograma je valjak od platine i iridija, sastava koji ne podliježe kemijskim reakcijama koje bi ga oštetile i promijenile masu, a izrađena je 1799. godine. Čuva se u Sévresu kraj Pariza.
 
Količina (množina) omogućava kontrolu nad brojem molekula. Po definiciji količina 1 kmol sadrži 6,022∙1026 molekula (do 1998. god. se koristio broj 6,023·1026), bez obzira o kakvim se molekulama radi, malim ili velikim. Taj broj molekula označava se ili kao Loschmidtov broj, NL, ili kao Avogadrov broj, NA, s dimenzijom kmol-1. U kemiji se obično koristi manja jedinica količine: 1 mol = 10-3 kmol = 6,022∙1023.
 
Potreba uvođenja pojma količine slijedi iz činjenice da se kemijske reakcije odvijaju na razini broja molekula, bez obzira na njihovu masu. Pojam količine posebno je prikladan pri opisivanju plinovitih i kapljevitih mješavina.
 
Broj molekula u 1 kmolu je uvijek isti za sve tvari i ne ovisi o temperaturi, tlaku ili bilo kojem drugom vanjskom uvjetu. U slučaju plinova temperatura i tlak bitno utječu na volumen 1 kmola. 
 
Pri normalnom stanju, koje je definirano temperaturom 0oC i tlakom 1,0133∙105 Pa, volumen 1 kmola plinova iznosi približno 22,41 m3. Na tome počiva uvođenje praktičnije manje jedinice količine, koja je jednaka broju molekula sadržanih u 1 m3 plina pri normalnom stanju. Taj broj molekula u 1m3 naziva se jedan normni kubni metar, 1m3n.
Sretna knjiga - Internet trgovina