 |
|
 |
|
|
| Upišite pojam ili ga odaberite među tagovima: |
|
| |
|
|
Povijesni izvori, Bizant, Benediktinci, Rimska republika, Atena, Inkvizicija, Metalno doba, Vrijeme, Provincija, Krški reljef, Reljef, Salinitet, Socijalizam, Piramide, Totalitarizam, Barbari, Jugendstil ili (Art Nouveau, Secesija, Art deco), Pučki tribuni, Sumračnica, Legija, Religija, Temperatura, Filipike, Krunidba, Arapska kultura, Glagoljaštvo, Kompas, Kameno doba, Faraon, Eolski reljef, Heleni (Grci), Aerobni organizmi, Građa zemlje, Helenizam, Litosferne ploče, Globus, Karolinzi, Mjesec, Ratni zločini, Polja u kršu,
|
|
|
|
|
|
|
|
 |
|
|
| Masa i količina |
|
Materija ima sljedeća svojstva: zauzima prostor (volumen, V), posjeduje svojstvo inercije koje je povezano s masom m i podložna je utjecaju gravitacije, tj. ima težinu, mg.
Kako su volumen i masa svojstva tvari to su i gustoća p=m/V, kg/m3, i specifični volumen v=V/m, m3/kg, također svojstva tvari.
Materiju opisujemo na dva načina, s pojmom mase ili količine. Masu označavamo s m, a osnovna jedinica u SI sustavu je 1 kg. Oznaka za količinu je N, a osnovna jedinica je 1 kmol. Kod otvorenih sustava s protokom materije primjenjuje se pojam protočne mase m(kg/s) i protočne količine N (kmol/s).
Osnovna jedinica mase je jedan kilogram (1 kg), određen na međunarodnoj Generalnoj konferenciji za utege i mjere 1901. godine. Pramjera jednog kilograma je valjak od platine i iridija, sastava koji ne podliježe kemijskim reakcijama koje bi ga oštetile i promijenile masu, a izrađena je 1799. godine. Čuva se u Sévresu kraj Pariza.
Količina (množina) omogućava kontrolu nad brojem molekula. Po definiciji količina 1 kmol sadrži 6,022∙1026 molekula (do 1998. god. se koristio broj 6,023·1026), bez obzira o kakvim se molekulama radi, malim ili velikim. Taj broj molekula označava se ili kao Loschmidtov broj, NL, ili kao Avogadrov broj, NA, s dimenzijom kmol-1. U kemiji se obično koristi manja jedinica količine: 1 mol = 10-3 kmol = 6,022∙1023.
Potreba uvođenja pojma količine slijedi iz činjenice da se kemijske reakcije odvijaju na razini broja molekula, bez obzira na njihovu masu. Pojam količine posebno je prikladan pri opisivanju plinovitih i kapljevitih mješavina.
Broj molekula u 1 kmolu je uvijek isti za sve tvari i ne ovisi o temperaturi, tlaku ili bilo kojem drugom vanjskom uvjetu. U slučaju plinova temperatura i tlak bitno utječu na volumen 1 kmola.
Pri normalnom stanju, koje je definirano temperaturom 0oC i tlakom 1,0133∙105 Pa, volumen 1 kmola plinova iznosi približno 22,41 m3. Na tome počiva uvođenje praktičnije manje jedinice količine, koja je jednaka broju molekula sadržanih u 1 m3 plina pri normalnom stanju. Taj broj molekula u 1m3 naziva se jedan normni kubni metar, 1m3n. |
|
 |
|
|
|
|
|
|
|
|
