Naslovnica
Upišite pojam ili ga odaberite među tagovima:
Arhiva, Križarski ratovi, Komunizam, Grčki gradovi, Muzej, Civilizacija, Pučki tribuni, Feudalna davanja, Apostoli, Piramide, Plašt, Bizant, Arapska kultura, Diktator, Zakonik, Romanika, Delta, Plima i oseka, Građa zemlje, Meridijani i paralele, Jugo, Kolonizacija, Prvi svjetski rat, Ban, Rimski gradovi, Rimsko carstvo, Anaerobni organizmi, Romantizam, Kršćanski simboli, Holokaust, Republika, Pokrštavanje, Sumračnica, Barbari, Geografska karta, Datumska granica, Filipike, Temperatura, Grčka mitologija, Stanica,
Vrati me korak natragSretna škola - početna stranica
Plan stanične građe i osnovni organizacijski tipovi stanica
Usporedba prokariotske i eukariotske stanice

Bez obzira na svu raznolikost, stanice koje postoje na Zemlji možemo svrstati u jednu od dvije osnovne organizacijske skupine, a to su:
 
  1. protociti ili prokariotske stanice i
  2. euciti ili eukariotske stanice
 
Prokariotska stanica je ujedno i organizam i to jednostanični koji pripada carstvu monera. To carstvo obuhvaća samo prokariotske organizme. Nazivivaju se još i prokarioti ili prokarionti, a naziv dolazi od grčke riječi karyon, što znači jezgra. Prokariotska stanica (organizam) nema morfološki izdiferenciranu jezgru, već sadrži kružnu molekulu DNA direktno u citoplazmi. DNA s okolnom citoplazmom funkcionalno odgovara jezgri, to je ekvivalent jezgre ili nukleoid (latinski nukleus = jezgra). U carstvu monera razlikujemo archaebacteria i eubacteria. Većina danas postojećih prokariota spada među eubacteria. Sa gledišta stanične organizacije spomenimo neke karakteristične primjere: mycoplasmae (PPLO – Pleuro-Pneumonia-Like Organisms), bacteria, cyanobacteria ili modro-zelene alge. Smatra se da prokariotske stanice u mnogome sliče najranijim ishodišnim stanicama na Zemlji. Iako relativno jednostavne građe, te stanice su u biokemijskom pogledu složene. U bakterijskim se stanicama mogu odvijati svi važni metabolički procesi uključujući i tri osnovna puta za dobiavnje energije. glikoliza, respiracija, fotosinteza.

Eukariotske stanice veće su i kompleksnije od prokariotskih. Njihova DNA smještena je u jezgri, koja je morfološki jasno izdiferencirana i odvojena od citoplazme jezgrinom ovojnicom (čine ju dvije membrane). U citoplazmi eukariotskih stanica nalaze se organeli obavijeni ovojnicom (plastidi mitohondriji) ili samo jednom membranom (diktiosomi, lizosomi).

Jednostavnija organizacija prokariotskih stanica dolazi do izražaja u njihovim malim dimenzijama, nedostatku unutarstaničnih membrana, manjem sadržaju DNA i kraćem generacijskom vremenu.
 
Raznolikost stanica. Neki oblici stanica (prikaz kod istog povećanja) a) E. coli, b) Nostoc (cijanobakterija), c) Chlorella (zelena alga), d) Saccharomyces sp. (kvasac), e) Pyronema - askus s askosporama, f) Euglena, g) stanica vrška korijena biljke (meristemska stanica), h) stanica palisadnog parenhima s kloroplastima, roda Forsythia, i) stanice donje epiderme i puč sa stanicama zapornicama roda Caltha, k) parenhimska stanica jetre štakora, l) fibroblast (stanica iz kulture tkiva), m) epitelna stanica tubula bubrega, n) ljudski eritrocit, o) spermij čovjeka, p) mišićna stanica srca, q) tripolarna stanica glatkog mišića

Rad u praktikumu

Čemu služi crtanje i to na početku 21. stoljeća? Je li to gubljenje vremena, način da se ispuni praktikum i zaposle studenti ili možda ipak ima nekog smisla?

Crtanje ima važnu ulogu u mikroskopiji i još se uvijek ne može u potpunosti nadomjestiti fotografijom ili digitalnim prikazom slike na ekranu. Da biste mogli točno nacrtati strukture u preparatu morate ih pažljivo promatrati. Morate uočiti proporcije pojedinih struktura te njihov međusobni odnos i položaj. Stanicu vidite uvijek samo u optičkom prerezu tj. uvijek kao dvodimenzionalnu strukturu. Primijetit ćete da se njena slika mijenja prilikom fokusiranja, jer tada postaju jasno vidljive različite ravnine preparata. Suradnjom vaše ruke (kojom podižete i spuštate tubus) i mozga (koji integrira slike različitih ravnina) možete dobiti predodžbu o trodimenzionalnoj strukturi preparata.

Prednosti crtanja:
  • Vježba zapažanja
  • Optičke ravnine preparata mogu biti prostorno prikazane.
  • Na crtežu se može istaknuti bitno, nebitno samo naznačiti, a izostaviti suvišno (npr. talog boje ili mjehur zraka).
  • Crtežom se mogu prikazati preparati koji nisu prikladni za fotografiju (npr. prejako obojeni, predebeli).
  • Opis crteža prisiljava vas da aktivirate svoje znanje.
Nedostaci crtanja:
  • Mikroskopsko crtanje traži dosta vremena.
  • Postoji opasnost subjektivnog prikazivanja preparata.
  • Postoji mogućnost krivog prikazivanja dimenzija u preparatu.
Svatko može naučiti kako nacrtati mikroskopsku sliku. Potreban vam je jednostavan pribor: kvalitetan papir, nekoliko olovaka različite tvrdoće, mekana gumica. Papir na kojem crtate stavite tik uz mikroskop s desne strane (ili lijeve ako crtate lijevom rukom). U mikroskop gledajte lijevim okom, a istodobno neka desno oko gleda na papir i prati konture koje crtate. Uz malo vježbe to može svatko naučiti.

Crtež može biti jednostavna skica. Ona ne sadrži detalje, ali na njoj možete točno označiti mjesto koje je zanimljivo i koje želite još nekome pokazati. Pojednostavljeni crtež je detaljniji, ali su ipak neke strukture pojednostavljene (npr. biljne stanice se crtaju omeđene jednom linijom). Detaljan crtež prikazuje što je moguće vjernije strukture preparata. Tako detaljno se može nacrtati samo jedna stanica ili dio stanice. Na slici 5.2. i 5.3. prikazani su primjeri crtanja mikroskopskih preparata.
 
Mogućnosti prikazivanja mikroskopskog objekta crtanjem. A - skica, B – schema (različita tkiva su grafički različito označena), C – vjeran prikaz stanica s jednostrukim konturama, D – izrez iz C prikazan detaljnije, E – izrez iz D, stanice vjerno nacrtane s dvostrukim konturama (stanične stijenke) i staničnim sadržajem (Preparat – Ranunculus sp.,  provodna žila u poprečnom presjeku). Preuzeto iz: Braune W, Leman A, Taubert H, Pflanzenanatomisches Praktikum. Gustav Fischer Verlag, 1987)
              
Crtež cijele stanice (lijevo) detaljniji prikaz dijela stanice (desno).

Mikroskopska slika prokariotskih stanica

Bakterijska stanica. Na predmetno staklo stavite kap vode te vrhom iglice zahvatite bakterije koje rastu na hranidbenoj podlozi i prenesite ih u vodu. Na mjestu nanošenja bakterije će biti preguste, ali to mjesto može početniku olakšati nalaženje slike kod slabog povećanja. Kad ste izoštrili sliku kod slabog povećanja, pregledajte preparat pri jačem povećanju (obj. 40:1) te zatim nađite sliku rabeći imerzijski objektiv (90:1). Što opažate? Nacrtajte sliku bakterija pod imerzijskim objektivom. Izmjerite veličinu bakterijskih stanica!

Cijanobakterije (modro-zelene alge) Iglicom zahvatite alge koje se prepoznaju po modro-zelenoj boji. Stavite ih u kap vode na predmetnici. Pregledajte preparat na uobičajeni način i nacrtajte sliku koju vidite uz pomoć imerzijskog objektiva. Što opažate, pojedinačne stanice ili su one u niti ili su drugačije organizirane? Kako je obojena unutrašnjost stanice? Kolika je veličina stanice? Odakle boja? Gdje se nalaze pigmenti koji daju boju ovim stanicama?

Mikroskopska slika eukariotskih stanica

Stanica alge Chlorella sp..

U kap vode na predmetnom staklu stavite iglicom zelenu algu Chlorella sp. koju ste dobili uzgojenu u kulturi na hranidbenoj podlozi. Promatrajte algu kod najvećeg povećanja. Što zaključujete je li to jednostaničan ili višestaničan organizam? Je li to prokariotska ili eukariotska stanica? Na osnovu koje lako uočljive karakteristike možete odmah klasificirati stanicu u jedan od dva osnovna tipa stanica? Nacrtajte nekoliko algi kod najjačeg povećanja! Kolika je njehova približna veličina?

Stanica epitela usne šupljine čovjeka. Operite dobro ruke sapunom. Na čisto predmetno staklo stavite kap vode. Povucite jagodicom kažiprsta po sluznici s unutarnje strane obraza i prenesite oljuštene stanice u kap vode. Pokrijete pokrovnicom i pregledajte preparat. Kako izgledaju epitelne stanice? Što se u njima opaža. Obojite sada stanice acetoorceinom (kapnite boju uz rub pokrovnice i filterpapirom sa suprotne strane izvlačite vodu, da biste ju zamijenili bojom.). Koji se dio stanice obojio intenzivnije?
Magali Claussner-Petit
"Seksualnost tinejdžera"
Ida Mati
"Glas za zemlje spas"
Sretna knjiga - Internet trgovina