Naslovnica
Upišite pojam ili ga odaberite među tagovima:
Kameno doba, Pokrštavanje, Plima i oseka, Helenizam, Genocid, Suverenitet, Mora, Litosferne ploče, Provincija, Legija, Metalno doba, Kompas, Konzul, Prvi svjetski rat, Mjesec, Arhiv, Unitarijanizam, Atmosfera (zračni omotač), Seoba naroda, Heleni (Grci), Ekvator, Arapska kultura, Obalni reljef, Socijalizam, Vjetar, Knjižnica, Muzej, Republika, Građa zemlje, Oblik zemlje, Demos, Romanika, Drugi svjetski rat, Bura, Zakonik, Piramide, Arhiva, Salinitet, Pad zapadnog rimskog carstva, Egejske civilizacije,
Vrati me korak natragSretna škola - početna stranica
Ljudsko tijelo
 
 
Naše kosti i kostur

1. Pogledajte različite životinjske kosti i opišite njihovu funkciju, npr. kosti lubanje, kralježnice, rebara, lopatične kosti, kosti kuka, ruku i nogu. Lubanja štiti mozak. Čeljust pomiče usta, a zubi rastu iz čeljusti. Hrptenične kosti se nadovezuju i tvore kralježnicu koja povezuje sve kosti. Kosti lopatice i kuka povezuju ruke i noge s kralježnicom. Rebra štite pluća i srce te omogućuju grudima da se šire i stežu. Kosti ruku i nogu omogućuju pomicanje ruku i nogu. Usporedite mladu kost sa starom kosti. Slomljene kosti vrlo su opasne kod starijih ljudi jer iz slomljene kosti može procuriti masnoća u krvotok i uzrokovati začepljenja.

2. Mjesto gdje se kost povezuje s drugom kosti zove se zglob. (a) Kutni zglobovi omogućuju kretnje naprijed i nazad, kao na vratima, npr. koljeni zglob. (b) Kružni zglobovi npr. lopatica, omogućuju kružno gibanje, recimo kružni zamah rukom. (c)Stožerni zglobovi, npr. podlaktica, omogućuju okretanje udova, poput kvake na vratima. (d) Fiksni zglobovi se ne miču, ali omogućuju rast pločastih kostiju, npr. kostiju lubanje. Na mjestima u glavi gdje kosti nisu srasle fetusi i vrlo male bebe imaju zglobove, tzv. fontanele ili tjemence. Ti zglobovi omougućuju da se lubanja širi i raste. Kada bebu polažete u krevetić na spavanje neka vam jedna ruka uvijek bude pod njenom glavicom.

3. Ispitajte različite vrste zglobova u tijelu: čeljust (kutni zglob), lakat (kutni i stožerni), prst (kutni), stopalo (stožerni), gornji dio noge (kuglični), kralježnica (stožerni), vrat (stožerni i kutni).
 
 
Izmjerimo svoju visinu (vrati na vrh)
 
1. Osoba stane uza zid skupljenih stopala, s petama uza zid, leđima uza zid, ruku sa strane, glave uza zid, pogleda uprtog preda se.

 2. Uzmite ravnalo, knjigu, olovku ili kredu, drveni metar ili mjernu traku i postavite je na glavu pod pravim kutem u odnosu na okomicu zida. Ako imate bujnu ili čupavu kosu, pomaknite je.

 3. Zabacite stražnji dio glave, a ramena, stražnjicu i pete približite sasvim uza zid. Postavite drveni metar ili mjernu traku tako da nula bude na podu ili nacrtajte metričnu skalu ili prislonite drveni metar uza zid.

4. Visine na zidu označite kemijskom ili običnom olovkom. Visinu mjerite u centimetrima, do najbližeg milimetra. Nacrtajte grafikon sa stupcima koji će prikazati visine do najbližeg centimetra. Na isti dan svakog od narednih mjeseci zabilježite visinu i datum.
 

Osjetite mišiće (vrati na vrh)
 
1. Tri vrste mišića su poprečno-prugasti mišić, i on je voljni mišić, vezan za kosti u kosturu; glatki mišić, koji je ne-voljni mišić, u stijenkama želuca, crijeva, mjehura i krvnih žila; te srčani mišić u stijenci srca. Rad mišića događa se jedino stezanjem, tj. povlačenjem, tako da svaki mišić kojim savijamo neki ud možemo opet ispružiti djelovanjem drugog mišića. Parovi mišića sa suprotnim djelovanjem zovu se antagonisti. Na primjer, mišić bicepsa savija ruku u laktu, a mišić tricepsa ponovo je ispružuje. Kada se mišić steže mijenja svoj oblik, ali ne mijenja veličinu. Uhvatite nadlakticu lijevom rukom tako da prsti budu iznad ruke, a palac ispod nje. Dok savijate i ispružujete desnu ruku, obratite pažnju na to kako se mišići stežu i rastežu.

2. Skupite prste tako da tvore šaku, zatim savijte tu ruku u laktu, a mišić nadlaktice popipajte drugom rukom. Dok se ruka podiže i spušta, promatrajte kako se oblik mišića mijenja. Kada je ruka podignuta, mišić postaje kraći, krupniji i tvrđi.

3. Lezite leđima na pod i podižite noge stavivši jednu ruku na trbuh.

4. Pokušajte s različitim pokretima, npr. hodanje na prstima, podizanje predmeta, izvlačenje (utega), stajanje na rukama, savijanje koljena. Popipajte i gledajte mišiće i zglobove dok rade.

5. Izravnajte leđa pa savijajte koljena dok ruke ne dodirnu pod. Obratite pažnju na to gdje osjećate bol. Kada se savijate, dodirnite si noge iznad koljena; isto učinite kada se ispravljate. Dodirnite mišić zadužen za istezanje nogu.
Magali Claussner-Petit
"Seksualnost tinejdžera"
Ida Mati
"Glas za zemlje spas"
Sretna knjiga - Internet trgovina