Naslovnica
Vrati me korak natragSuper roditelj - početna stranica
Pubertet u djevojčica, grudi
 
Djevojčice obično ulaze u pubertet ranije od dječaka, obično između osme i trinaeste godine.
Grudi počinju pupati, tijelo se zaokružuje, a masno tkivo se raspoređuje u bokovima, bedrima i stražnjici.
Počinju rasti dlačice ispod pazuha i na pubisu.
Počinju dobivati mjesečnice koje su znak sazrijevanja reproduktivnih organa.
 
 
Neke djevojčice se osjećaju nelagodno što moraju nositi grudnjak. Područje bradavica postaje seksualno osjetljivo i pomalo bolno. Grudi mogu varirati u veličini i obliku, no manje grudi mogu jednako nahraniti dijete kao i velike. Obje grudi sadrže alveolarne žlijezde koje izlučuju mlijeko, mliječne kanale koji odvode mlijeko u bradavice i masno tkivo.
Prvi znak puberteta obično je nagli rast, razvoj grudi, rast dlaka ispod pazuha i na pubisu. Može se i promijeniti struktura kostiju lica, koje od okruglog postaje ovalno.
Rast zdjeličnih kostiju može rezultirati širim bokovima. Vjerojatno će iskusiti česte promjene raspoloženja, djelomično zbog hormonalne aktivnosti, a djelomično jer postaju mlade žene. Treba vremena da se navikne na to, jer se moraju nositi sa novim seksualnim emocijama i možda intenzivnim osjećajima zaljubljenosti.
Djevojčice sa tamnijom kosom mogu primijetiti dlačice iznad gornje usne no to ne mora potrajati. U bilo kojem trenutku od početka puberteta, tijelo može početi proizvoditi jajašca. Ako se jajašce oplodi pomoću sjemena, djevojke mogu ostati trudne.
Dječaci i djevojčice bi trebali jesti mnogo svježeg voća i povrća, smanjiti unos masne i slatke hrane poput kolača ili keksa. Trebali bi izbjegavati stroge dijete i redovito vježbati.
Jadranka Žderić
Medijska kultura djece i mladih
Mogućnosti i ograničenja
19,5 × 24,5 cm, 256 stranica;
meki uvez, cijena 120 kn

  • Teorijska razmatranja
  • Upoznavanje s hrvatskom i svjetskom praksom
  • Metodičke radionice (velika škola pripreme školskih tiskovina)
  • Savjetovališta za roditelje i učitelje
  • Ogledni tekstovi novinara, književnika...

Davno je Jan Amos Komensky u svojem djelu Didactica Magna napisao: Da bi se sve lakše pamtilo, čula trebaju raditi što više. Na primjer: sluh valja stalno povezivati s vidom, govor s rukom, ne samo na taj način što ćemo pričati ono što trebaju znati da bi im ušlo kroz uši, već što ćemo i slikati da bi im se stvari mogle kroz oči stisnuti u pamet. Ljude valja učiti, do najveće moguće mjere, da svoje znanje ne crpu iz knjiga, već da proučavaju nebo i zemlju, hrastove i bukve, tj. da proučavaju i ispituju same stvari, a ne tuđa zapažanja o stvarima.

Vrijedi li ta njegova preporuka i danas u informatičkom vremenu kad kola nevjerojatan broj informacija i nudi se niz gotovih rješenja? Omogućuju li društvene okolnosti sporo, postupno učenje koje će odgovarati čovjekovoj prirodi, odnosno pojedinoj njegovoj razvojnoj fazi te koja je pozicija škole u tim brzim društvenim promjenama.

Autorica tako pokušava otkriti na koji način suvremeni mediji (tiskovine, televizija, internet, kompjutorske igre.) utječu na proces učenja te komunikaciju tzv. starim medijima (knjiga, muzej.). Ovo je pokušaj otkrivanja metodičkih načina spajanja komunikacije raznovrsnim medijima poštujući sve pozitivne razvojne aspekte, ali i upozoravajući na potrebu zaštite djece i učenika od raznovrsnih oblika zloporaba.

[Ulomci iz recenzije Dragutina Lučića]
Propitujući vještine i strategije medijskog školovanja, blagotvoran, ali i razoran utjecaj, osobito elektroničkih medija - televizije i interneta - na razvoj djece, autorica postavlja niz suvislih moralnih, odnosno praktičnih pitanja na koja nudi i isto toliko socijalno odgovornih odgovora ponajprije upućenih roditeljima i učiteljima, a onda, dakako, na način primjeren njihovoj dobi, i djeci.

Pred nama je elaboracija koja nije tek puko izolirano teoretiziranje o medijima i sentimentalno zdvajanje nad sudbinom slabih i nejakih, nego smireno promišljanje koje ni u jednom jedinom trenutku ne zaboravlja da se krize, poteškoće, nesporazumi, negacije mogu i imaju razriješiti u socijalno odgovornoj praksi.

kolumnist:
Maja Matković
Mama Maja mirotvorac
kolumnist:
Maja Matković
Mama Maja mirotvorac
Vježbajmo zajedno
Znam što želim
Sretna knjiga - Internet trgovina