Naslovnica
Vrati me korak natragSuper roditelj - početna stranica
Marihuana – prijatelj ili neprijatelj
Marihuana – indijska konoplja nije iz Indije

Kod nas se ova biljka šiljastih listova naziva konoplja, latinski joj je naziv, Cannabis sativa, a najpoznatija je pod imenom marihuana (dolazi od portugalskog maraguango, što označava omamljujuću biljku). Ima još mnoštvo imena: žiža, trava, mara, marica, joint, grass, smoke, pot, mez, boo ya, doobie, herb, Mary Jane, mjuta, pod, beng... Često je nazivaju indijska konoplja (Cannabis sativa indica), što je kriv naziv ukoliko ta konoplja zaista nije uvezena iz Indije. Naime, indica označava u ovom slučaju regiju (Indiju) u kojoj se konoplja uzgaja, pa bi na primjer, konoplja uzgojena u Hrvatskoj imala puni latinski naziv, Cannabis sativa croatica. O regiji u kojoj se uzgaja ovisi i postotak psihoaktivne supstance, na primjer, konoplja uzgojena u Libanonu, Južnoj Africi i Panami znatno je slabija od one iz Maroka i Egipta.
 
Konoplja – rasprostranjena širom svijeta

Konoplja potječe iz Starog svijeta, ali danas je rasprostranjena po svim nastanjenim dijelovima globusa. Ova, jednosezonska, prilično neatraktivna biljka uskih, zupčastih listova, naraste do 120 centimetara, ali je moguća i znatno veča visina. Uzgaja se na plantažama, na manjim površinama i u zatvorenim prostorima. Konoplja vrlo uspješno raste na mediteranskoj klimi. Sadi se u proljeće i treba joj nekoliko (cca 4 do 6) mjeseci da naraste. Potrebno joj je mnogo sunca i mnogo vode. U krajevima s nepovoljnom klimom, uzgaja se pod halogenim svjetiljkama. U takvim uvjetima naraste mnogo niža (oko pola metra), ali ima jače i drukčije djelovanje. Naziva se skunk. Obično se uzgaja, na primjer, Nizozemskoj i sl., u zemljama gdje nema dovoljno sunca. Učinci skunka: jača omamljenost, nema potrebe za komunikacijom, nema onog bezrazložnog smijeha.

Jača varijanta marihuane je i sinsemilla (sin-seh-me-yah).
Najviše THC-a (aktivna supstancija u cannabisu) u biljki imaju cvjetovi, zatim listovi. Od stabljika se kuha čaj, ali zbog malog postotka THC-a čaj ima samo smirujuće djelovanje.

Konoplja se koristi kao opojno sredstvo, najčešće u tri produkta: marihuana (ili marijuana), hašiš i hašišovo ulje.

Marihuana je zelena, siva, smeđa ili tamnosmeđa mješavina osušenih i usitnjenih stabljika, listova, cvjetova i sjemenki bogatih opojnom smolom, većinom ženske biljke u cvatu ili poslije cvjetanja. Kod nas je uobičajena zelena (made in Croatia!). Puši se kao joint, cista, s duhanom ili s raznim dodacima. Marihuana se puši i u luli, a tada se rijetko miješa s dodacima, i djeluje brže. Učinci su isti. Lule mogu biti obične (za marihuanu), vodene (dim prolazi kroz hladnu vodu, rashlađuje se i ne peče kad dode do grla), napravljene kod kuće od plastične boce cijevi, itd. Lula je nešto zahtjevnija za pušenje, jer dim iritira grlo.

Marihuana u kolaču

Marihuana se konzumira i u hrani. Najčešći je oblik tzv. space cake, kolač s marihuanom. Smrvljena trava dodana je u margarin i pečena. Kolač ima poseban okus, ali onaj tko nije obaviješten da je to space cake, neće primijetiti razliku. U kolač ide više marihuane, a učinci su nešto blaži. Postoji opasnost od prejedanja, jer je potrebno oko sat i pol da marihuana konzumirana ovim putem počne djelovati, pa osoba koja to ne zna može pojesti previše. U tom slučaju moguća je mučnina u želucu. Kolač djeluje oko dva sata. Marihuana se može staviti u bilo koje jelo (pizzu, maslac za mazanje, otopljenu čokoladu, palačinke...). Moguće je vrhove (koji sadrže najviše THC-a) staviti u med i ostaviti nekoliko mjeseci. Jedna žlicica takvog meda djeluje kao i kolač.

SIMPTOMI
  • proširene zjenice,
  • zakrvavljene oči,
  • pričljivost (pametovanje),
  • opće stanje slično laganom pijanstvu,
  • nervoza,
  • promijenjena boja glasa.
POSLJEDICE
  • pad odgovornosti,
  • gubitak motivacije za obveze,
  • zaboravljivost,
  • pojačana sklonost zabavi,
  • bahatost u komunikaciji s roditeljima,
  • opasnost u prometu,
  • povećan rizik prelaska na opasnije droge.
ZNAKOVI UPOTREBE
  • jak miris zapaljenog lišća,
  • sitne sjemenke po džepovima,
  • cigaretni papir,
  • crveni jastučići pod očima.
Jadranka Žderić
Medijska kultura djece i mladih
Mogućnosti i ograničenja
19,5 × 24,5 cm, 256 stranica;
meki uvez, cijena 120 kn

  • Teorijska razmatranja
  • Upoznavanje s hrvatskom i svjetskom praksom
  • Metodičke radionice (velika škola pripreme školskih tiskovina)
  • Savjetovališta za roditelje i učitelje
  • Ogledni tekstovi novinara, književnika...

Davno je Jan Amos Komensky u svojem djelu Didactica Magna napisao: Da bi se sve lakše pamtilo, čula trebaju raditi što više. Na primjer: sluh valja stalno povezivati s vidom, govor s rukom, ne samo na taj način što ćemo pričati ono što trebaju znati da bi im ušlo kroz uši, već što ćemo i slikati da bi im se stvari mogle kroz oči stisnuti u pamet. Ljude valja učiti, do najveće moguće mjere, da svoje znanje ne crpu iz knjiga, već da proučavaju nebo i zemlju, hrastove i bukve, tj. da proučavaju i ispituju same stvari, a ne tuđa zapažanja o stvarima.

Vrijedi li ta njegova preporuka i danas u informatičkom vremenu kad kola nevjerojatan broj informacija i nudi se niz gotovih rješenja? Omogućuju li društvene okolnosti sporo, postupno učenje koje će odgovarati čovjekovoj prirodi, odnosno pojedinoj njegovoj razvojnoj fazi te koja je pozicija škole u tim brzim društvenim promjenama.

Autorica tako pokušava otkriti na koji način suvremeni mediji (tiskovine, televizija, internet, kompjutorske igre.) utječu na proces učenja te komunikaciju tzv. starim medijima (knjiga, muzej.). Ovo je pokušaj otkrivanja metodičkih načina spajanja komunikacije raznovrsnim medijima poštujući sve pozitivne razvojne aspekte, ali i upozoravajući na potrebu zaštite djece i učenika od raznovrsnih oblika zloporaba.

[Ulomci iz recenzije Dragutina Lučića]
Propitujući vještine i strategije medijskog školovanja, blagotvoran, ali i razoran utjecaj, osobito elektroničkih medija - televizije i interneta - na razvoj djece, autorica postavlja niz suvislih moralnih, odnosno praktičnih pitanja na koja nudi i isto toliko socijalno odgovornih odgovora ponajprije upućenih roditeljima i učiteljima, a onda, dakako, na način primjeren njihovoj dobi, i djeci.

Pred nama je elaboracija koja nije tek puko izolirano teoretiziranje o medijima i sentimentalno zdvajanje nad sudbinom slabih i nejakih, nego smireno promišljanje koje ni u jednom jedinom trenutku ne zaboravlja da se krize, poteškoće, nesporazumi, negacije mogu i imaju razriješiti u socijalno odgovornoj praksi.

kolumnist:
Maja Matković
Mama Maja mirotvorac
kolumnist:
Maja Matković
Mama Maja mirotvorac
Vježbajmo zajedno
Znam što želim
Sretna knjiga - Internet trgovina