Naslovnica
Vrati me korak natragSuper roditelj - početna stranica
Tvoj seksualni identitet
 
Sljedeće informacije daje ministarstvo zdravstva države Queensland, Australia:
Svi mi dobivamo mnoštvo informacija o seksu i vezama od obitelji, prijatelja, iz časopisa ili drugih ljudi oko nas, poput onih iz crkvenih skupina ili predstavnika zajednice. Ponekad se te informacije međusobno znatno razlikuju. Možda ste čuli za izraze heteroseksualan, homoseksualan i biseksualan. Heteroseksualna osoba je ona koju privlače osobe suprotnog spola. Većina ljudi je heteroseksualna. Homoseksualna osoba je ona koju privlače osobe istog spola. Za njih se znaju upotrijebiti riječi poput ''peder'' (za muškarce) ili ''lezbijka'' (za žene). Pošto se te riječi često koriste na uvredljiv način, mnogo homoseksualaca ne voli kada ih se tako naziva. Otprilike 10 % svjetske populacije se smatra homoseksualnom.
Biseksualnu osobu privlače oba spola, no ne zna se točan postotak biseksualnih osoba. Bez obzira na tvoju seksualnu orijentaciju, i na to smatraš li se heteroseksualcem, homoseksualcem ili biseksualcem, važno je znati da niti jedna seksualna orijentacija nije protuzakonita. Neki ljudi imaju snažno mišljenje o tome. Naše društvo ohrabruje, očekuje ili uvjetuje ljudima da budu heteroseksualni. Ljudi koji su različiti često iskuse diskriminaciju. U Australiji antidiskriminacijski zakon štiti prava individua. OK je biti ti. OK je od drugih da budu oni. Poštivanje i prihvaćanje drugih važan je način kako našu zajednicu učiniti sigurnom za sve.
Jadranka Žderić
Medijska kultura djece i mladih
Mogućnosti i ograničenja
19,5 × 24,5 cm, 256 stranica;
meki uvez, cijena 120 kn

  • Teorijska razmatranja
  • Upoznavanje s hrvatskom i svjetskom praksom
  • Metodičke radionice (velika škola pripreme školskih tiskovina)
  • Savjetovališta za roditelje i učitelje
  • Ogledni tekstovi novinara, književnika...

Davno je Jan Amos Komensky u svojem djelu Didactica Magna napisao: Da bi se sve lakše pamtilo, čula trebaju raditi što više. Na primjer: sluh valja stalno povezivati s vidom, govor s rukom, ne samo na taj način što ćemo pričati ono što trebaju znati da bi im ušlo kroz uši, već što ćemo i slikati da bi im se stvari mogle kroz oči stisnuti u pamet. Ljude valja učiti, do najveće moguće mjere, da svoje znanje ne crpu iz knjiga, već da proučavaju nebo i zemlju, hrastove i bukve, tj. da proučavaju i ispituju same stvari, a ne tuđa zapažanja o stvarima.

Vrijedi li ta njegova preporuka i danas u informatičkom vremenu kad kola nevjerojatan broj informacija i nudi se niz gotovih rješenja? Omogućuju li društvene okolnosti sporo, postupno učenje koje će odgovarati čovjekovoj prirodi, odnosno pojedinoj njegovoj razvojnoj fazi te koja je pozicija škole u tim brzim društvenim promjenama.

Autorica tako pokušava otkriti na koji način suvremeni mediji (tiskovine, televizija, internet, kompjutorske igre.) utječu na proces učenja te komunikaciju tzv. starim medijima (knjiga, muzej.). Ovo je pokušaj otkrivanja metodičkih načina spajanja komunikacije raznovrsnim medijima poštujući sve pozitivne razvojne aspekte, ali i upozoravajući na potrebu zaštite djece i učenika od raznovrsnih oblika zloporaba.

[Ulomci iz recenzije Dragutina Lučića]
Propitujući vještine i strategije medijskog školovanja, blagotvoran, ali i razoran utjecaj, osobito elektroničkih medija - televizije i interneta - na razvoj djece, autorica postavlja niz suvislih moralnih, odnosno praktičnih pitanja na koja nudi i isto toliko socijalno odgovornih odgovora ponajprije upućenih roditeljima i učiteljima, a onda, dakako, na način primjeren njihovoj dobi, i djeci.

Pred nama je elaboracija koja nije tek puko izolirano teoretiziranje o medijima i sentimentalno zdvajanje nad sudbinom slabih i nejakih, nego smireno promišljanje koje ni u jednom jedinom trenutku ne zaboravlja da se krize, poteškoće, nesporazumi, negacije mogu i imaju razriješiti u socijalno odgovornoj praksi.

kolumnist:
Maja Matković
Mama Maja mirotvorac
kolumnist:
Maja Matković
Mama Maja mirotvorac
Vježbajmo zajedno
Znam što želim
Sretna knjiga - Internet trgovina