Skup svetih ratova u kojem su sudjelovali pretežito Franci iz Francuske i Svetoga Rimskog Carstva. Križarski ratovi imali su cilj da se sveti grad Jeruzalem vrati pod kontrolu kršćana, a trajali su u razdoblju od 1095. do 1291. Ti su ratovi započeli u doba kada je Katolička crkva, s Papom na čelu, nastojala ostvariti duhovnu i svjetovnu prevlast u kršćanskom svijetu. Na crkvenim saborima u Piacenzi i Clermontu 1095. g. Papa Urban II. pozvao je na rat protiv muslimana za oslobođenje Jeruzalema, obećavši sudionicima oprost od svakog grijeha, koji se nazivao indulgencija.  Križari su se uglavnom borili protiv muslimana, ali i protiv slavenskih poganskih naroda.

Bilo je ukupno devet ratova, a njihove posljedice imale su velik utjecaj na cjelokupnu društvenu sliku i osjete se do danas: upoznavanje s kulturom istoka, novim poljoprivrednim kulturama, širenje trgovine, jačanje vojski i dr.