Najveće hrvatsko jezero odlikuje se raznolikošću i biljnoga i životinjskoga svijeta

 

Nedaleko od Biograda na moru najveće je jezero u Hrvatskoj - Vransko jezero (površine 3 000 ha). Pruža se paralelno s morskom obalom; dugo je 13,6 km, a široko 2,2 km.

Na cijelom mediteranskom području od Istre do Neretve nema predjela slična sjeverozapadnom dijelu Vranskoga jezera.

 

Vransko je jezero nekad bilo kraško polje koje je naknadno potopljeno. To je plitko jezero s prosječnom dubinom do 2 m. Voda se dobiva od oborina i nekoliko izvora. Spojeno je s morem nizom prirodnih podzemnih kanala, a na najjužnijem dijelu prokopanim kanalom Prosika. Voda je u jezeru bočata - u slatku je vodu jezera prirodnim putem prodrla slana voda.

 

Ovdje obitavaju različite vrsta močvarnih ptica: gnjurci, liske, vodene kokoši, patke. Na močvarnim livadama i pašnjacima možemo sresti poljske ševe, pliske i vivke.

Od 1948. godine unesene su mnoge slatkovodne vrste riba: šaran, som, kara, sunčanica, linjak i crvenperka.

Svakako je najzanimljivija jegulja koja do Vranskoga jezera dolazi iz dalekog Sargaškoga mora preko čitavog ogromnog Atlantskoga oceana, a tu su i cipli i gavuni...

Iznimno je važan stanovnik kornjača čančara -veo­ma ugrožena vrsta koju treba štititi od izumiranja.

 

- da se ovdje gnijezdi jedina i posljednja mediteranska kolonija različitih vrsta čaplji u Hrvatskoj: čaplja danguba, čaplja žuta, mala
bijela čaplja, čapljica voljak, bukavac nebogled;
- da jegulje iz mora ulaze u slatke vode ne birajući puta: cesto prelaze iz vode u vodu preko močvarnih livada, čak se penju uz stijene dok dođu do slatke vode gdje proborave 10 - 12 godina?

ekokutak uz 8. lipnja, Dan zaštite planinske prirode u Hrvatskoj

Hrvatska je zemlja različitih geografskih obilježja. Raznoliki planinski lanci, od onih visokih, kao što je Dinara, do brežuljaka Hrvatskoga zagorja, samo su dio njezinih prirodnih bogatstava i ljepota.