Provjeri što znaš o božićnim običajima u našim krajevima!

 

Svjetlost se posebno veže uz novorođeno dijete, Božića, Otkupitelja i Spasitelja, Isusa Krista. Uz mir, radost i ljepotu obiteljskog okupljanja i svjetlost je jedno od osnovnih obilježja božićnih dana. Ona se javlja kroz svjetlo luči, baklje ili lampaša s kojima su ljudi išli na rane mise Došašća (zornice), ili kao plamsaj vatre panja badnjaka, božićne svijeće na stolu ili raznobojnih svijećica na okićenu boru. Svjetlost su dakle i zvijezde repatice u betlehemskim jaslama do osvijetljene zvijezde koju su kroz selo nosili naročiti čestitari zvani "Tri kralja" ili "zvezdari".

 

Hrvatske božićne pjesme su toliko obljubljene i srasle u našemu narodu da bi proslava Božića bez njih bila nezamisliva. I stari i mladi pjevaju ih u kućama, u crkvama i putevima kuda prolaze. Pjevaju se na Badnjak,
Božić sve do Sveta tri kralja.

 

Badnjak kao panj ili deblo palio se nekada na otvorenom ognjištu. Bio je to komad drva dug 1,5 do 2 metra, od hrasta, bukve ili masline. Najstariji primjer paljenja badnjaka u našim krajevima zabilježen je u knjigama o Dubrovniku iz 1272. godine. 

 

Uređuje se na Badnjak prema određenim pravilima. Nakon što je domaćin unio slamu i stavio je pod stol, dio slame stavlja se na stol ispod stolnjaka (često u obliku vijenca ili križa), a stol se posipa sjemenjem. Na stol dolazi božićni kruh ili pogača, te vrč ili lagvica s vinom, med i češnjevi češnjaka; zatim raspelo, svijeća, zdjela s izmiješanim zrnjem svega što se sije u polju i vrtu.

 

Najvažniji sveci u predbožićno vrijeme su sv. Barbara, sv. Nikola i sv. Lucija.

POSIJ PŠENICU NA SVETU BARBARU

Sveta Barbara se prikazuje s kaležem u ruci. Na Svetu Barbaru sije se pšenica u tanjuriće i stavlja na stol ili pod bor. Svetu Barbaru štuju rudari, vatrogasci.

 

STAVI ČIZMICU NA PROZOR

Sveti Nikola, biskup iz Mire, kod nas se slavi kao veliki svetac. Njemu se zavjetuju mornari i putnici. Po jednoj legendi iz svečeva života sv. Nikola je umirio olujno more za vrijeme puta u Svetu zemlju. Poznatiji je kao dobrodušan donositelj darova djeci, kojega prati zločesti Krampus.

Sveta Lucija se smatra zaštitnicom vida. Na blagdan Svete Lucije žene nisu smjele šivati, tkati i presti – iz bojazni da ih "Luca" ne oslijepi. Tko nije posijao pšenicu na Svetu Barbaru morao je to učiniti na Svetu Luciju.

NA TOM MLADOM LJETU SVEGA OBILJA 

Božić predstavlja mir, veselje, svjetlost, dom. To je dan kad se i na stolu siromaha moglo naći bolje hrane od pečene guske ili purice, odojka ili janjca na ražnju, obilja kolača, dobrog vina... Često se naziva i Mladim ljetom. Čestitari bi u mnogim krajevima, kao u Orehovici kod Čakovca, rekli: "Hvaljen Isus i Marija. Na to mlado leto zdravi veseli, tusti debeli kak jedni jeleni...."

 

Jabuka je također jedno od obilježja Božića. Postoji jabuka - božićnica, djevojka daje jabuku momku ili je stavlja u prozor, daruje je i momak djevojci. Ona je crvena, negdje se baca iza polnoćke u zdenac, a negdje na Novu godinu.

 

Umjesto zelene grane koja je predstavljala želju da sljedeća godina bude, bogata, zdrava zimzelena;
koristio se i bršljan, hrastova, javorova ili crnogorična grana i tek na kraju jelka koja je u naše krajeve stigla sredinom prošlog stoljeća iz srednje Europe.

U JASLICAMA LEŽI DJETEŠCE

Izrada jaslica u Italiji naročito je popularna. Tamo je sv. Franjo Asiški u 13. stoljeću za Božić načinio prve jaslice. Prije toga, rođenje Kristovo prikazivano je samo na slikama. U našem narodu udomaćila se izrada jaslica po uzoru na talijanske.

 

Koleda su posebni naziv za božićne pjesme koje su izvodili koledari, skupina djece ili odraslih koji su ih pjevali obilazeći domove sumještana. Jednu od tih pjesama zabilježio je Franjo Kuhač, poznati sakupljač narodnih pjesama.

Koleda na Božić

Dobro jutro, gospodar, Bog ti dobre gosti dal!
Pred kućom ti zelen bor, Za nj privezan vranac konj.
Na vrancu je sedalce, Na sedalcu sinak tvoj.
Na sinku je svilan pas, Od koga ti pošten glas,
I od Boga i od nas! Ne drži nas, gospodar,  
Bog ti dobru sreću dal!
Duga Resa