Rimska povijest - Pet dobrih careva
Domicijan
 
Naziv razdoblja koje označava period najveće moći, slave i prosperiteta Rimskog carstva. Traje od 96. do 180., tijekom kojeg se perioda na vlasti izmijenilo pet pametnih i sposobnih careva.
 
Nerva
 
Nerva lat. Marcus Cocceius Nerva , prvi rimski car u periodu Pet dobrih careva, od 96. do 98. Bio je konzul 71. i 90. Nakon ubojstva Domicijana narod i vojska su ga uz privolu senata proglasili carem. Izdao Lex agraria, po kojemu su mnogi bezemljaši dobili zemlju; osnovao fundaciju za uzdržavanje i odgoj siromašne djece. Adoptirao je i uzao za suvladara Trajana 97.
 
Trajan
 
Trajan (53. - 117. godine) rimski car

Bio je zapovjednik i upravitelj Germanije, kada ga je rimski car Nerva posvojio i odredio kao svog nasljednika. Poslije smrti Nerve, postao je carem 98. godine, a već 101. godine krenuo je u rat protiv Dačana koji su ugrožavali rimsku granicu. Izgradio je kameni most preko Dunava između Turnu Severina i Kladova i izgradio put desnom obalom Dunava od Beograda (Singidunum) kroz Đerdap. Trajan je ponovno krenuo na Dačane 105. godine, pokorio ih u drugom ratu i na njihovom teritoriju osnovao rimsku provinciju Daciju. 106. godine je izgradio Trajanov forum, a 113. godine je počeo rat protiv Parta, 114. godine prisvojio Armeniju i sjevernu Mezopotamiju, a 115. godine osvojio je Adiabene, Babilon i Ktezifont (prijestolnicu Parta). Njegova daljna osvajanja 116. godine su prekinule židovske pobune u istočnim provincijama carstva ali i bolešću. Imenovao je Hadrijana svojim nasljednikom. Vrlo je dobro vladao, pa je Senat govorio: "Budi sretniji od Augusta i bolji Od Trajana. On je jedini Rimljanin koji je bio mrtav u vrijeme održavanja trijumfa za njegove pobjede.
 
Hadrijan
 
Publius Aelius Traianus Hadrianus (24. siječnja 76. - 10. srpnja 138.), rimski car Publius Aelius Traianus Hadrianus, poznatiji i kao Hadrijan, je bio rimski car u periodu od 117. do 138. godine. Bio je iz roda Aelia. Hadrijan je bio treći od Pet dobrih careva. Od prijašnjeg cara Trajana nasljedio je golemo carstvo.

Naredio je i da se sagradi zid koji je odvojio Britaniju od Škotske koja je bila barbarska. Taj zid zove se Hadrijanov zid i još postoji. Za njegove vladavine izgrađen je i najpoznatiji (i najbolje očuvani) rimski hram - Panteon. Neki povjesničari tvrde da je planove za ovaj velebni hram s kupolom dovršio sam Hadrijan.

Sahranjen je u svom mauzoleju, velebnoj kružnoj građevini koju je izgradio u centru Rima.

Hadrijanova žena, Sabina
 
Nakon Hadrijana, na prijestolje je stupio Antonin Pij koji je bio predviđen za nasljednika i usvojio je čitavu obitelj Antonina tako da njihovu vladavinu nazivamo DINASTIJOM ANTONINA (Nerva – Trajan – Hadrijan – Antonin Pij – Marko Aurelije - Komod ,tzv.“humanitarni carevi“).
 
Antonin Pij
 
Antonin Pij (138. – 161.g) svoju je vladavinu temeljio na Hadrijanovoj.U drugoj polovici vladavine za nasljednika računa na nekoliko nasljednika(Lucije ver,Komod i Marko Aurelije) no naslijeđuje ga Marko Aurelije.
 
Žena Antonina Pija, Fausta, s obitelji
 
Marko Aurelije (161. – 180.g.) bio je sposoban vladar, obrazovan i zaljubljen u filozofiju. U vrijeme njegove vlasti događa se prvi ozbiljan napad 166.g. kada Germani sa sjevera napadju granicu Dunava u današnjoj Austriji i Mađarskoj (plemena Kvada i Markomana) koji su upali na teritorij Carstva – provincija Norvik i prodrijeli sve do Akvileje.da bi suzbio pobune Kvada i Markomana, Marko Aurelije je promijenio ustraojstvo provincija i osnuo vojnu zonu PRETENTURA ITALIAE ET ALPIUM (nešto što je bilo kao Vojna krajina) – početak ustrojstva nekih dijelova rimskog carstva MILITARIZACIJOM.

Sagradio je niz utvrda kojima je cilj bio zaštititi Italiju i osigurati dubinu prostora pomoću fortifikacija da bi se zaustavili prodori plemena.Rat s Germanima trajao je sve do njegova nasljednika Komoda 180.g. Marko Aurelije umro je od bolesti (vjerojatno kuga) 180.g. u Vindoboni (Beču).
 
Lucije Verije
Medioteka - Udruga za promicanje medijske kulture djece i mladih // www.medioteka.hr // info@medioteka.hr