Svaka tvar ima svoje fizičke i kemijske osobine. U fizičke osobine ubrajamo agregatno stanje, boju, rastvorljivost u različitim otopinama... Kemijske osobine određuju kako će se ta tvar ponašati u dodiru sa drugim tvarima. Kada jedna tvar promijeni svoje fizičke osobine došlo je do fizičke promjene. Kada pak promijeni svoje kemijske osobine došlo je do kemijske promjene ili kemijske reakcije.

 

Količina energije koja se veže ili oslobađa u kemijskim promjenama znatno je  veća od one prilikom fizičkih promjena. Tvari koje međusobno reagiraju prije promjene nazivaju se reaktanti. Tvari koje nastaju tokom reakcije su proizvodi reakcije.

Vrste kemijskih reakcija

Dva osnovna tipa kemijskih reakcija (po prirodi reaktanta i proizvoda reakcije) pri kojoj se iz jednog reaktanta stvara više proizvoda. Sintezom se iz više reaktanata stvara jedan proizvod.

Adicija je reakcija pri kojoj se stvara samo jedan proizvod. Supstitucija je reakcija zamjene atoma ili atomskih grupa drugim atomima ili grupama, pri čemu se uvijek stvaraju najmanje dva proizvoda. Polimerizacijom se od malih molekula (monomera) stvaraju veliki molekuli, polimeri.

Velika grupa reakcija su ionske reakcije. To su sve reakcije pri kojima dolazi do izmijene elektrona ili iona. U njih spada neutralizacija, dvostruka i jednostruka izmjena, oksido-redukcijske reakcije... Za određene grupe spojeva postoje posebne reakcije.

Reakcije pri kojima se vezuje energija su endoterme, a pri kojima se energija oslobađa su egzoterme.

 

 

sagorijevanje ugljika (sinteza)

 

 

 

 

Biokemija je znanstvena disciplina između organske kemije i biologije. Bavi se proučavanjem kemijskih procesa unutar živih organizama.

 

U prirodi (živoj i neživoj) neprestano dolazi do promjena. Promjene u živom svijetu usmjerene su ka njegovom održanju i napredovanju.

Zelena jabuka je kisela. Za nekoliko tjedana jabuka sa istog stabla je slatka i crvena. Ako jabuke ne poberemo na vrijeme, postaju brašnjave (neukusne) i mirišljave. Kuhanjem možemo utvrditi da su one i dalje slatke. Koje su se promjene dogodile u plodu jabuke?

U zelenoj jabuci preovladava samo jedan pigment- klorofil, koji je uzročnik zelene boje. Kiselost nam govori da se u njoj nalaze neke kiseline (taninska).

Zrela jabuka je crvena zbog prisustva (anto)cijanskih pigmenata. Slatka je jer sadrži šećere. Otkud šećeri u jabuci?

U prezreloj jabuci su se pojavile mirišljave tvari (eteri i esteri). Nestale su kiseline, a šećer kao da je zarobljen.

Proučavanjem jednostavnih osobina jedne jabuke naišli smo na veliki broj pitanja. Sva ona nas navode da krenemo u otkrivanje kako funkcioniraju živi organizmi, pa i jabuka…

Za obavljanje životnih procesa potrebna je energija. Živo biće je visoko uređen sustav. Bez energije spontani procesi u njemu vodili bi neuređenosti (drugi zakon termodinamike).