Kit živi u oceanima, velikim morima koja dijele kontinente. Tako je golem da u manjim morima poput našeg Jadranskog ne može preživjeti. Pretijesno  mu je i nema dovoljno hrane. U potrazi za njom krstari nepreglednim morskim prostranstvima, gdjekad sam, a gdjekad  u društvu. Od svih vrsta najveći je grenlandski. Može narasti do 25 m   dužine i težiti 200 tona (200 000  kg) ili, da nam bude jasnije, kao 25 slonova zajedno.

SISAVCI U MORU

Kit je sisavac, što znači da siše majčino mlijeko. Odmah po rođenju pliva uz mamu. Ako malome zaprijeti opasnost, mama ga usiše sakrije u svoja usta dok opasnost ne prođe. A opasnost su morski pas mesožder, kit te vrste i druge velike ribe mesožderke, kao i hobotnica.

UČIMO O MORU:

plima – postupni porast visine mora u jednom danu
oseka – postupni pad visine mora u jednom danu

UČIMO LATINSKI:

kitovi - Cetacea
plankton - životinjice i biIjčice koje plutaju morem, a ima ih bezbroj
fitoplankton - biljni plankton
zooplankton - životinjski plankton

 
Jeste li znali...

 

 ... da ima više vrsta kitova? Samo neki su mesožderi, a svi se ostali hrane planktonom; 
 ... da je najpoznatiji kit na svijetu onaj iz filma  "Free Willly", u stvari opasan ljudožder, orka -  kit ubojica crno-    bijele boje;
 ... da kit može zaroniti tek pošto je na površini udahnuo zrak;
 ... da stupac pare koji nastaje dok izbacuje zrak kroz, otvor na glavi može biti visok i do 30-ak metara;
 ... da je kit potpuno nemoćan ako ga jaki valovi izbace na suho? Uginut će ne uspiju li ga ljudi vratiti u more;
  ... da je lov na kitove gotovo istrijebio te životinje;  
 ... da je danas kitolov ograničen? Da bi ih se zaštitilo, smije ih se loviti samo određeni broj?

MINIKVIZ
1. Kako se hrani većina kitova?
2. Zašto se nasukavaju na obalu?
3. Zašto im nije hladno na Sjevernom polu?
4. Čime su se nekada lovili?
5. Što se sve od jednog kita može dobiti u tvornici za preradu ribe?

 

1. Pošto usisa golemu količinu vode, kit je filtrira kroz  ploče u ustima, što djeluje poput cjediljke za čaj. U ustima zadrži samo biljčice i sitne životinje kojima se hrani, a more izbaci.

2.  Često se više kitova odjednom nasuka na plitku obalu. Ni do danas nije jasno zašto. Je li to zato što u potrazi za hranom zađu u preplitke vode ili zato što im je tamo toplije, a onda ih iznenadi oseka - more se povuče i oni se više ne mogu vratiti? Neki pak smatraju da izgube orijentaciju i zato završe na suhom, ali ima i onih koji misle da se kitovi nasukavaju kada su bolesni.

3.  Nije mu hladno jer ispod kože ima, vjerovali ili ne, sloj masti debeo oko pola metra.

4.  Kitovi su se nekada lovili iz malih brodica kopljima koja se zovu harpuni. Harpuni su na kraju imali dugačak konop.

5.  Od jednog kita može se dobiti 35 000 kg margarina, 35 000 litara motornog ulja, 40 000 kg konzervi te toliko boje koliko je dovoljno da se oboji cijeli neboder i sapuna u količini dostatnoj da se svi ljudi u neboderu peru cijelu godinu. Od kosti se može napraviti na tisuće štapova i četki, a od pojedinih organa proizvode se neki lijekovi i vitamini. Ono što na kraju ostane, samelje se u koštano brašno i upotrebljava kao hrana na farmama.