Početna stranica Pošalji email Verzija za ispis
Klesari
Kamenu treba čitati zvuk, treba mu dati svjetlo. Udarac bata otkriva je li kamen zdrav, a fina obrada daje mu svjetlo - njome se postiže da se sunčane zrake pravilno lome o njega. Na Braču ljudi već stoljećima rade u kamenu i od njega žive. On je simbol trajnosti i plemenitosti otoka i otočana.
 

U kamenu prepoznajemo čovjeka
 
Svaki udarac bata ostavlja jedinstven znamen: u kamenu prepoznajemo klesara ili kipara koji ga je obradio. A od kamena se može napraviti gotovo sve, ne samo zato što je lijep nego i zato što je vječan.
 
Brački kamenelom

Kamenolom je mjesto gdje se vade kameni blokovi, koji se upotrebljavaju u kiparstvu i finoj arhitekturi, za obnovu povijesnih građevina i izradu mnogobrojnih ukrasnih predmeta. Upravo su na Braču najpoznatiji kamenolomi u Hrvatskoj. Razasuti su po cijelom otoku, od Sumartina do Bobovišća.
 
Drveni klinovi režu kamen
 
Vađenje i obrada kamena počela je još u antičko doba. Taj se zanat dugo nije mijenjao. Radilo se ručno, često se moralo domišljat, kako, a znanja su se čuvala u obiteljima i prenosila s naraštaja na naraštaj.

U kamenolomu u Pučišćima nekoć su se u velike kunjere* ubacivali drveni klinovi. Oni bi se natopili vodom pa bi nabubrili i lomili kameni masiv.

Tako se radilo do pronalaska čeličnih klinova, koji su znatno olakšali taj posao.
 
Ručna dizalica - velika pomoćnica
 
Početkom 20. stoljeća, uz mace (velike čekiće za razbijanje kamena), poluge i podmetače, u kamenolomima se počela upotrebljavati i ručna dizalica na drvenoj podlozi. Kako njezina' potisna sila iznosi desetak tona, znatno je olakšala posao.

Osnovno transportno sredstvo bio je drveni rotul*, kojim su se, s pomoću paranka (kasnije vinca)* kameni blokovi pomicali po radnoj površini.
 
Pile, strojevi, dizalice

Danas se većinom radi modernim strojevima. Pile režu, a velike dizalice prenose kamene blokove na kamione ili brodove kojima se odvoze na odredišta.
 
Brački kamen krasi parlamente i palače

Mnoga prelijepa djela svjetske kulturne baštine ne bi bila to što jesu da ih nisu gradile ruke vrsnih klesara. Brački se kamen već stoljećima bijeli diljem svijeta: od zdanja na Braču i drevne Dioklecijanove palače u Splitu preko Parlamenta i Novih dvora u Beču, Parlamenta u Budimpešti i Namjesničke palače u Trstu do Bijele kuće u Washingtonu.
 
 
Jeste li znali…
… da u Hrvatskoj klesarska škola postoji samo u Pučišćima na otoku Braču
… da se prije u kamenim amforama prenosilo ulje, a danas su one isključivo ukras i suvenir
… da je Brač najveći hrvatski otok? Eliptična je oblika, dug 36, a širok između 3 i 12 km. Obala mu je duga 175 km.

*kunjere - rupe u kamenu
*rotul - drvena orikolica
*paranka, vinča - vrste dizalice; metalni kolut i konop kojim se vukla prikolica
 
Pripremio:  Roko Kunić
 
» Crveni otok
» Ime po hrast – Dubrovnik
» Cloud vrata ili „Grah“ – najpopularniji motiv Chicaga
» Hum - najmanji grad na svijetu
» Poreč - grad laguna
» Šuma Dundo - jedna od najljepših na Mediteranu
» Selo Lubenice na 378 metara nadmorske visine
» Odakle Krapini njezino ime? Od krapa.
» Crkva sv. Križa u Ninu - najmanja katedrala na svijetu
» Gusari na trupici
» Pticama i ribama hit - Kopački rit
» Osijek - hrvatski grad s najviše parkova
» Mrežnica je čarobna zimi
» Čakov toranj postao Čakovec
» U Indiji se život odvija na ulici
» Grad okružen tvrđavama
» Svjetska čuda: Veliki kineski zid
» Brojeći tigrove
» Peru
» Venecijanski karneval
» Glavni trg grada Šibenika
» Svaka obitelj ima svoj kilt
» Ime po hrastu
» Ljudi siju i sade, a životinje se slade
» Muzej po kraljevskoj mjeri
» Cvjetni pas želio dobrodošlicu
» Australija - zemlja klokana
» Najpoznatiji nosovi nalaze se u Provansi
» Tajland – zemlja osmijeha i orhideja
» Trecking u Škotskoj
» Popni se na Sv. Iliju
» St. Paul de Vance - malo mjesto za velike kistove
» Dubrovački knez imao solni ured
» Špilje u koje smije stupiti i dječja noga
» Tko kaže da se muškarci ne šminkaju
» Kuća Romeove Julije, Verona
» Psiozeha – zvijer koja voli umjetnost
» Trogirska katedrala sv. Ivana ima znameniti portal
» Kanjon rijeke Cetine – vodom najbogatija dalmatinska rijeka
» Dresirane životinje usred grada