Početna stranica Pošalji email Verzija za ispis
21.travanj 2019.
Kad zazvone uskrsna zvona

Posjetili smo Crkvu sv. Marka Križevčanina u Zagrebu i otkrili neobična zvona, jedina u Hrvatskoj na kojima nse može svirati određenu melodiju.
Ondje smo upoznali gospodina Krošelja koji posjeduje zanimljivu zbirku od stotinjak zvončića. To nisu velika zvona, ali su vrlo raznovrsna i lijepa. Dvadeset godina strpljivo ih skuplja.
Zvončići i zvona donose nam i navješćuju božićnu radost. Kada umuknu zvona, kao što se mnogima dogodilo u domovinskom ratu, ljudi osjećaju kao da je nestalo živo biće. Zašto je to tako, saznali smo od sakristana Marka Krošelja.

ZVONČIĆI, ZVONČIĆI SVUDA OKO NAS
Vaša je prostorija prepuna zvončića, fotografija zvona, i kaseta sa njihovim zvukovima. Odakle toliko zanimanje za zvona?
Prvi sam put vidio zvona u svojoj župi i s pet se godina zaljubio u njih. Zvuk i oblik zvona toliko su očaravajući da su me odmah osvojili. Kao mali dječak, ministrant, volio sam otići u zvonik i zvoniti. Zvonima se može slaviti. To se još naziva nuncijanje, kampananje. Za različite župske blagdane muškarci su običavali zvona učvrstiti za zid i izvoditi različite melodije. Tako su se dobivali različiti zvukovi koji se inače nisu mogli dobiti običnim zvonjenjem. Inače ja sam sakristan ove crkve i brinem se za to da bogoslužje i sve skupove vjernika popratim odgovarajućom glazbom, zvonjavom zvona te da oltar bude okićen cvijećem. U dvanaestom mjesecu izrađujem jaslice.

KOMORNA ZVONA SLUŽE ZA SLAVLJA
- Koliko crkava u Hrvatskoj ima takva zvona?
- Takva komorna zvona imam samo ja. Dobio sam ih iz austrijske ljevaonice. No svaka župna crkva ima dva, tri, četiri zvona kojima se može slaviti. Da bi se zvona pripremila za slavljenje, potrebno je uže. Da bi se pak moglo svirati u tornju, potrebno je prvo vježbati na manjim zvonima, a tek onda prijeći na zvona u tornju. Ljudi su navikli da zvona zvone samo u određeno vrijeme, a ne da netko na njima vježba. Međutim, klatna se mogu obložiti platnom pa se onda zvuk čuje samo u tornju, a ne i vani. Oni koji vježbaju, a nemaju ovakva zvona, vježbaju na čašama različita oblika i veličine.

KADA ZVONO LUPA – NESTAL JE PREDIVNOGA ZVUKA
- Od čega je načinjeno zvono?
- Zvono je brončano. Nastaje miješanjem bakra i kositra: 78% bakra i 22 % kositra. Kositar se ubacuje na kraju.
- Može fi se zvono pokvariti?     
- Zvono može umuknuti, ako je loš lijev, ili zvono ogluši, zvuk postaj tup, pokvari se. Ono može i puknuti, što može biti opasno. Važno je stoga da zvono bude dobro izrađeno. Ako je, na primjer, klatno preteško, ono može
oštetiti zvono. Zapravo, zvono treba biti teže od klatna.
Ako se sa zvonom radi pregrubo, ono pukne. No puknuto se zvono može varenjem popraviti, ali nikada više neće imati isti zvuk. Dakle, za taj posao svakako je potrebna vještina i ljubav.
ELEKTRONSKA ZVONA ZVRNDAJU, A BAKRENA ZVONA PJEVAJU
- Možete li usporediti zvuk starih bakrenih zvona i novih električnih?
- Postoje elektrificirana zvona koja pokreću stara zvona i elektronska s digitalnim zvukom. Tim se zvonima treba koristiti samo onda kada župa ne može nabaviti bakrena. Zvuk električnog zvona po ljepoti se ne može uspoređivati sa starim zvonima.

OD JUTRA DO VEČERI LJUDE PRATI ZVONA ZVON
Zvono nekad nije pozivalo samo na misu već je označavalo pojedine dijelove dana. Zvonilo je već u svitanje, oko šest sati ujutro, u 12 sati, a na večer je zvonilo Ave Mariju. Jedan Amerikanac, koji je u Krškom gradio nuklearnu elektranu, ostao je zadivljen prizorom kada su seljaci iz samoborskog kraja na zvuk zvona prekidali svoj rad i počinjali moliti.

ZVONA IZRAĐUJU VJEŠTE MAJSTOROVE RUKE
- tko izrađuje zvona i kako?      
- Zvona izrađuju posebni majstori. Nekad je u nas bilo više takvih majstora. Danas ih gotovo uopće nema, pa se zvona za hrvatske crkve rade mahom u Austriji. Zvono se izrađuje tako da se najprije napravi kalup od gline. Unutarnji i vanjski. Nakon toga se između ta dva kalupa ulijeva tekući bakar, a kasnije kositar.

ZVONO MOŽE BITI VESELO ILI TUŽNO
- U vrijeme božićnih blagdana zvona imaju posebnu važnost. Kako ona sudjeluju u božićnoj radosti?
- Kad zvono zvoni, osim glavnog tona čuje se još pedeset podtonova. To je pravo bogatstvo. Kada zvona zvone za Uskrs ili Božić, ljudi kažu: «Gle kako zvona veselo zvone», a kada je sprovod kažu: «Slušaj kako je zvono tužno». Zaista se može reći da zvono ima dušu. Jedan je od natpisa na zvonima i ovaj: Žive zovem, mrtve oplakujem, gromove rastjerujem. Zvono zaista prati čovjeka cijeli život. Svako ima određenu poruku. Nekad su na hrvatskim zvonima bili natpisi na latinskom ili njemačkom jeziku. Zadnjih stotinjak godina ti su natpisi na hrvatskom.

ZVONO NE VOLI GRADSKU VREVU
- Rijetki ljudi kažu da im smeta zaglušan zvuk zvona
- Zvono može praviti buku kad se zvukovi miješaju sa zvukom prometa i gradskom vrevom. Glasna su jer imaju
jaku vibraciju. Za gusto naseljene gradove treba nabavljati ili manja zvona ili zatvoriti zvonik s jedne strane.
Također ne treba imati više od pet zvona.


Pripremila Jadranka Žderić

» 04.10.2019.
Razigrano djetinjstvo i u kolicima sa super tatom!
» 01.10.2019.
Obilježimo dan udomljavanja pasa iz skloništa
» 24.09.2019.
Govor Grete u UN-u
» 20.09.2019.
Mladi i u Hrvatskoj u prosvjedu za klimu!
» 16.09.2019.
Egipatsko blago u Osijeku – hrvatska fascinacija starim Egiptom
» 08.09.2019.
I ove godine uspješno otrčana Unicefova Mliječna staza!
» 03.09.2019.
Dođite na Trash Film Festival!
» 25.08.2019.
Motovun Film Festival i ove godine gostuje u Dubrovniku
» 01.08.2019.
Ribafish uspio u svojoj akciji!
» 09.07.2019.
70. Dubrovačke ljetne igre
» 08.07.2019.
10. manifestacija Tesla&friends 2019.
» 11.06.2019.
Izložba Salvadora Dalija u Muzeju Grada Đurđevca
» 09.06.2019.
VukovART - Give me 5
» 08.06.2019.
Ne dirajte mi HIPODROM!
» 30.05.2019.
Umro pater Cvek - dobri duh Zagreba
» 15.05.2019.
Kliofest 2019.
» 05.05.2019.
Pobjednik zadarske utrke Wings for life: "Moje misli bile su sa svima koji ne mogu hodati ni trčati, ova pobjeda ide njima"
» 25.04.2019.
19. međunarodni Naj, naj, naj festival
» 15.04.2019.
Džamonja u Umjetničkom paviljonu
» 07.04.2019.
Festival tolerancije 2019.